Evro u ponedeljak 118,36 dinara

Dinar će u ponedeljak, 21. januara neznatno promeniti vrednost u odnosu na evro i zvanični srednji kurs biće 118,3695 dinara za jedan evro, objavila je Narodna banka Srbije (NBS).

U odnosu na evro, dinar će biti jači za 0,1 odsto nego pre godinu dana, biće slabiji za 0,1 odsto nego pre mesec dana, dok će za 0,1 odsto biti slabiji nego na početku godine.

Dinar je ove godine bio najslabiji 11. januara, kada je jedan evro koštao 118,4156 dinara, a najjači 8. januara, kada je kurs evra bio 118,3321 dinar.

NBS je ove godine na Medjubankarskom deviznom tržištu prodala 45 miliona evra da bi ublažila dnevne promene kursa.

Putevi i mimo budžeta

Budžet kao povod za novi spor vlasti i opozicije u Kragujevcu. Transferi iz inostranstva nisu prikazani u kasi.

BUDžETOM lokalne samouprave u Kragujevcu su za ovu godinu predviđeni identični prihodi i rashodi, u izosu od oko sedam milijardi dinara, pa zvaničnici – iako projekciju kase definišu kao racionalnu – najavljuju znatna investiciona ulaganja u svim oblastima, a posebno u putnu infrastrukturu.

Za izgradnju novih i održavanje postojećih puteva u samom gradu su opredeljena 84 miliona dinara, postavljanje nove kanalizacione mreže će koštati 33 miliona, rekonstrukcija četiri osnovne škole 58, obnavljanje kuhinje u Predškolskoj ustnovi 40, dok će za izgradnju bunara na seoskom području biti izdvojena 24 miliona dinara.

Gradonačelnik Radomir Nikolić – odgovarajući na primedbe opozicije da budžet ne predviđa razvoj – kaže da se planska kategorija namerno pogrešno upoređuje sa realizacijom investicija.

– Projekcije prikazuju lokalne prihode i značajne investicije od te dobiti – kaže prvi čovek Kragujevca. – Pored toga, od IBRD ćemo dobiti sedam i po miliona evra za ulaganje u puteve, a to u budžetu nije prikazano jer se sredstva drugačije transferišu. Iz istog razloga, nije prikazan ni podatak da ćemo rekonstruisati zgradu Tržnice, te da će ispod tog prostora biti sazidana garaža… Gradimo i stotinu novih autobuskih stajališta i taj posao će finansirati gradsko preduzeće “Šumadija” koje je konačno stalo na zdrave noge.

Vaš standard i koncept treninga u BFK TITAN

Sve je u Vašim rukama, želimo Vam da u Novoj godini budete bistrog uma, proaktivni i otvorenog srca. Jedan način da to zajedno postignemo je da idemo na mesto gde dobro zdravlje i odlična fizička kondicija postaju Vaš stil života, a lepo oblikovano telo – Vaš standard!

Koncept rada potpune posvećenosti svakom klijentu ponaosob čini BODY FITNES KLUB TITAN uspešnim i drugačijim.

Body Fitnes klub TITAN – pravo mesto za Vas

e-mail: titanfitness.kg@gmail.com

Menadžer-licencirani trener Saša Stefanović

Telefon: 060/322-0-400 , 034/388-387

ODRŽAN TREĆI ŠUMADIJSKI INTERNACIONALNI FILMSKI FESTIVIVAL U KRAGUJEVCU

Treći Šumadijski internacionalni filmski festival u Kragujevcu, održan pred kraj godine, od 28.decembra do 30. decembra, u Pozorištu za decu, ponudio je posetiocima izuzetno bogat, kvalitetan i interesantan program. U okviru pratećeg programa festivala, uz veliku pomoć Jugoslovenske kinoteke, GET instituta u Beogradu i Francuskog instituta u Srbiji, 20. decembra je održano predavanje o očuvanju i promovisanju kinematografskog nasleđa.

Kao uvod ovogodišnjeg ŠIFF-a bila je projekcija francuskog filma “Makala”, nagrađenog na filmskom festivalu u Kanu, reditelja Emanuela Grasa. Film je prikazan u svečanoj sali Prve kragujevačke gimnazije 28. novembra, kada su gosti bili autor filma, ataše francuske ambasade i koordinator ispred Francuskog instituta za kulturu. U revijalni programu festivala prikazani su filmovi polaznika 2018FRKE , kao i dokumentarac “O Knjazu i gradu”, Dejana Đusića. Takmičarski program je sačinjen od osam kratkometražnih filmova “Nacionalna klasa” i publika je bila u mogućnosti da ih pogleda prva dva dana festivala u Domu omladine. Organizatori festivala su mislili na sve, pa su najmlađim sugrađanima, drugog dana festivala, podarili radionicu “Mali film”, kako bi naša najmlađa publika mogla da iskaže svoju kreativnost, inovativne ideje i nauče sve o nastanku filma-put od ideje do filmskog platna.

Za svečano otvaranje festivala, na repertoaru tri filma pažljivo birana za posetioce. “Old boys” (Najbolji ortaci), engleskog reditelja Toby MacDonalda nagrađen je na filmskom festivalu u Sarajevu u kategoriji “The best teen film. Priča koja na šaljiv način govori o tinejdžerskim danima u internatu u Kaldermauntu, gde su pravila jasna i gde vlada spartanski način života- ako nisi snažan u svakom pogledu, na dnu si školske društvene lestvice. No, šta se dešava kada glavni junak priče dobije jak motiv za promenom, valjda kao i kod svih nas, kada imamo jak motiv i jasan cilj, želja za promenom nas samih i spremnost na borbu je uvek prisutna.

Drugi emitovani film, prve večeri festivala, pravo osveženje domaće kinematografije. Naučno- fantastična priča, po prvi put snimljena na našoj teritoriji, u režiji Lazara Bodrože i scenariste Dimitrija Vojnova, izmamila je osmehe, duboku zamišljenost i ovacije na kraju filma. Film čija priča nosi snažnu i duboku poruku i koja govori o suštini ljudskih emocija i potreba u modernom društvu.

Film, inspirisan pripovetkom Zorana Neškovića “Predveče se nikako ne može” iz ‘83. godine, je kamerna melodrama čija je radnja smeštena u bliskiju budućnost, gde je svet drugačiji u odnosu na ovaj naš, sadašnji, a opet suština ljudskih emocija, želja da budemo voljeni i volimo, žrtve na koje smo spremni kada su iskrene emocije u pitanju, u osnovi su iste. Verujem da je pravi izbor glumaca jedan od faktora za uspešnost ove “moderne bajke”. Perfektnom glumom Sebastijana Cavezza, slovenačkog glumca, i Stoye, glumice portugalsko-srpskog porekla, čije se glumačko iskustvo više vezuje za pornogravsku industriju, obojili su film tako snažnim, i iskrenim emocijama.

Film je nagrađivan na mnogobrojnim filmskim festivalima u raznim kategorijama. Premijerno je prikazan u okviru ovogodišnjeg FEST-a, na kome je Stoya dobila nagradu za najbolju žensku ulogu, a Cavezza za najbolju mušku ulogu. Ono što je najbitnije da je film dobio nagradu za najbolju režiju i najbolji film u nacionalnoj selekciji.

Za kraj prve večeri festivala odabran je film “The guilty” (Krivica) u režiji danskog reditelja Gustava Möllera čija se radnja odigrava u kancelariji za hitne pozive. Odličnom glumom Jakoba Cedregrena publici je prestavljena teška priča sa dubokom porukom. Ponekad je dovoljan jedan poziv za skoro sva pitanja i odgovore koji leže u nama. Koliko je potrebno čoveku da pređe granicu, da pravilno napravi balanas između dobrog i lošeg, da se žrtvuje zarad opšteg dobra, a da na tom putu sagledamo sve naše pogreške i krivice, jer jedino tako možemo iskreno pomoći nekom drugom?

Film nagrađivan na mnogobrojnim filmskim festivalima u raznim kategorijama. A, s’ obzirom na aplauz pri kraju filma, odlična preporuka za ponovno gledanje. Publika je shvatila poruku- ponekad nije onako kako izgleda, s’ toga je potrebno da ne shvatamo nikoga i ništa olako.

Drugo i treće veče ŠIFF-a, ništa manje posećeno, propraćeno i manje bogatog sadržaja od prve večeri. Otvaranje je započeto projekcijom filma “Something is happening”( Nešto se događa) u režiji francuske rediteljke Anne Alix. Film do sada nije nagrađivan, ali ništa manje značajan od ostalih. Mnogi su, bar jednom u životu, sebe zapitali o svrsi sopstvenog postojanja. Koja je Vaša uloga?

Tako i glavna junakinja filma, koja ne može pronaći svoje mesto u svetu, kreće u avanturu u potrazi za svim odgovorima. A zatim, film o dvoje mladih koji se bore za svoju ljubav, uz sve nedaće, rešeni da krenu sami u potragu za boljim i lepšim svetom. Bravo za hrabrost! Film “We the coyotes” (Mi kojoti) u režiji francusko-američke prodkcije, publici je dao jednu sadržajnu priču i nadu da bolje uvek postoji, samo je stvar odabira i nas samih.

Moram priznati da je, drugog dana ŠIFF-a poseban utisak ostavio film sa prostora bivše Jugoslavije, u režiji, izuzetno talentovanog, Elmira Jukića, “Žaba”. Posleratna priča koja predstavlja svakog od nas, koliko se prošlost oslikava u budućnost, kako se izdignuti iznad svega, jer vapimo za promenom na bolje. Radnja filma smeštena u Sarajevu u jednoj berbernici gde je, izvanredna, glumačka ekipa publici dočarala najveće probleme današnjice na teritoriji Balkana, kao posle svih nedaća rata da prestanemo “ratovati ”i voditi borbe sa samim sobom. Jedna predivna, duboka, emotivna priča koja ukazuje na one osnovne ljudske želje, bez obzira na razlike među nama, da težimo ka istom, da pomognemo, zagrlimo, volimo i da osetimo potrebu da smo nekom potrebni. Film koji je zadobio mnogo nagrada na filmskim festivalima, vredeo je svaki sekund gledanja.

Za kraj druge večeri odabran je film po istinitom događaju, austrijske produkcije u režiji Adriana Goingingera, “The best of all worlds” (Najbolji od svih svetova) u kome je prikazana sva “težina” života ljudi, zavisnika od narkotika, kao i življenja u narkomanskom okruženju. Film je nagrađivan na mnogobrojnim festivalima, pokupio mnogobrojna priznanja u raznim kategorijama, gde bih posebno izdvojila i nagradu publike na ovogodišnjem ŠIFF-u.

Treći dan,ovog fantastičnog festivala, započet je austriskim filmom “Wild mouse” (Divlji miš), reditelja Josefa Haedera, kiji je naŠIFF-u imao prvu srpsku premijeru i svakako vredan pažnje. Pomalo humoristička životna priča o jednom pedesetogodišnjaku koji dobija otkaz iz ozbiljne muzičke kompanije i kreće u pohod za borbu, potragu za novim poslom i smislom života. Film u grčkoj produkciji “Her job” (Njen posao) je teža životna priča o položaju žene u porodičnom, društvenom i poslovnom okruženju. Bez obzira na “modernizaciju” i težnji ka savremenijem stvaranju boljeg sveta, položaj žena u društvu je i dalje negde u zaostatku. Film je nagrađivan u Holivudu, Grčkoj i Poljskoj. Poruka filma je da se zapitamo gde smo i šta smo, da li se treba boriti za bolje ili naviknuti na “zonu komfora” ostati gde jesmo.

Ah, “The happy prince” (Srećni princ), bajkovit naslov, ali ne i bajkovita priča. Film engleskog reditelja Ruperta Everetta, u kombinaciji engleskog, francuskog i italijanskog područja sa više nego
sjajnom glumačkom ekipom govori o kontraverznosti irskog književnika Oskara Vajlda. Tadašnje društvo koje nije praštalo, čak ni vanserijski talenat i priznanje istog, zbog “nepoštovanja” društvenih dogmi i propisanih pravila ponašanja i bilo spremno na najveću osudu. Oskar zbog svog seksualnog opredeljenja biva izložen “stubu srama”, ali nastavlja svoju borbu za ljubav uz pomoć svojih prijatelja. Film je kroz celu priču obojen poznatim engleskim humorom, ironijom. Perfektnom glumom, glumačka ekipa je prodrla do srži svakog od likova. Bez nagrada na filmskim festivalima, ali mislim da će ipak doživeti veliko priznanje publike.

I za završnicu ŠIFF-a jedno malo remek-delo, “Bandits in search for mom” (Banditi u potrazi za mamom) mladog i perpsektivnog reditelja i scenariste filma, Koste Ristića, poreklom iz Kragujevca. Jedna surova, realistična priča o napuštenoj deci, njihovom ulučnom životu i borbi za opstanak. Živeći u naviknutim okolnostima, srećni na svojstven način i nedozvoljavajući da im iko oduzme apsolutnu slobodu, teže ipak jednom, majčinskom zagrljaju, njenoj toplini i zaštititi, kao i svako dete.

Nikako površna priča, surovo iskrena i snažna i koja je svuda oko nas, ako se samo bolje osvrnemo i dublje zagledamo. Film obojen jedinstvenom muzikom, napisanom samo za potrebe filma. Nagrađivan na FEST-u i dobitnik Politikine nagrade “Milutin Čolić” u kategoriji za najbolji film (The best film). Organizacija ŠIFF-a je bila besprekorna, bez obzira na sve propratne prepreke, tj.malu medijsku propraćenost, jer mediji nisu imali dovoljno sluha za festival u Kragujevcu, koju 3. ŠIFF i tek kako zaslužuje. Publika je imala priliku da učestvuje, uveliča, glasa i da svoj pečat festivalu. Za izvanredan odabir debitantnih filmova možemo zahvaliti direktoru festivala Gordanu Matiću, za mogućnost interakcije publike i domaćih reditelja, biranju najboljeg filma po oceni publike i za kratometražne i za dugometražne, kao i za, srdačan doček posetilaca, veliku zahvalnost dugujemo kompletnoj organizaciji ŠIFF-a i kojima se ja lično zahvaljujem na odličnoj saradnji.

Festival je svečano zatvoren u nedelju nakon proglašenja pobednika u karegoriji “Najbolji film po oceni publike”grasa Kragujevca, gde je za kratkometražni film nagradu odneo film “Roze” rediteljke Tamare Todorović, a za debitantni dugometražni, film austrijskog reditelja Adriana Goigingera “The best of all worlds”.

Srećna Nova 2019.
U moje ime, organizatora ŠIFF-a, portala Kragujevac online i Kragujevac.biz

III Šumadijski internacionalni filmski festival

Uvertira ovogodišnjeg ŠIFF – a napravljena je projekcijom francuskog filma “Makala”, nagrađenog na festivalu u Kanu, reditelja Emanuela Grasa. U svečanoj sali Prve kragujevačke gimnazije, 28. novembra pored autora filma, naši gosti bili su i An Loren Viguru – ataše za kulturu francuske ambasade i Branislav Glumac – koordinator na projektima izoblasti kulture i umetnosti, a ispred Francuskog instituta za kulturu.

3. ŠIFF će svečano otvoriti pobednik 46. FEST – a, srpski film “Ederlezi Rising”, reditelja Lazara Bodrože, koji predstavlja žanrovski inovativan i hrabar iskorak u domaćoj kinematografiji. Na repertoaru je još jedan nagrađivani film iz Srbije, rezervisan za svečanu završnicu festivala, “Banditi u potrazi za mamom”, a publika će biti u prilici da pogleda i bosansku dramu “Žaba”, reditelja Elmira Jukića, nastalu prema istoimenoj kultnoj predstavi koja se igra već deset godina.

Sva tri reditelja biće gosti festivala i publika će imati priliku da sa njima razgovara nakon projekcija filmova. Iz Austrije stižu najgledaniji film u prethodnoj godini, “Divlji miš” i višestruko nagrađivana drama “Najbolji od svih svetova”. Još jedan naslov koji je osvajao nagrade na festivalima širom sveta jeste izuzetan danski triler “Krivica”. Veliku Britaniju će predstavljati komedija “Najbolji ortaci” i biografska drama “Srećni princ”. Prvi put na festivalu se prikazuje film iz Grčke, “Zaposlena”, a srpsku premijeru imaće film “Mi, Kojoti”, američko – francuske koprodukcije.

Na repertoaru je i francuska drama “Nešto se događa”. Glavni program festivala u okviru koga je 11 dugometražnih filmova prikazivaće se u Pozorištu za decu, a program
kratkog metra „Nacionalna klasa“ sa osam filmova publika će moći da pogleda tokom dva festivalska dana, u petak i subotu, u Domu omladine. Filmovi iz obe takmičarske selekcije biće u konkurenciji za Nagradu publike grada Kragujevca, koju glasanjem nakon projekcija dodeljuju posetioci festivala. Nakon projekcija domaće kinematografije biće održan razgovor sa prisutnim autorima i članovima filmskih ekipa, kao i sa gostima festivala.

U okviru pratećeg programa festivala, uz veliku pomoć Jugoslovenske kinoteke, Gete instituta u Beogradu i Francuskog instituta u Srbiji, 20. decembra 2018. godine u Domu omladine u 14:00 časova, biće održano predavanje o očuvanju i promovisanju kinematografskog nasleđa. Predavanje će održati Marjan Vujović, direktor muzeja Jugoslovenske kinoteke.

KINO│THEQUE je inače projekat podržan od strane Francusko – nemačkog fonda i upisan na kartu manifestacija koje se održavaju u sklopu Evropske godine kulturnog nasleđa. Prateći program festivala obuhvatiće i radionicu za decu “Mali film”, koju organizuje „Filmkultura“, organizacija za edukaciju u oblasti audiovizuelne kulture i umetnosti. Radionica je 29. decembra u Dom omladine, na maloj sceni „Slavica Slaja Urošević“ od 11:00 – 18:00 časova. Naši najmlađi sugrađani, uzrasta od 10 – 12 godina, biće u prilici da na poseban i zabavan način saznaju kako nastaje film i naprave prve korake u sedmoj umetnosti snimajući sopstveni filmić.

Prijave za radionicu trajaće do utorka 25. decembra 2018. godine, putem zvanične e – mail adrese festivala – siffkragujevac@gmail.com. Cena ulaznica za jedan festivalski dan iznosi 200 dinara i one se mogu kupiti na biletarnici Pozorišta za decu, sat vremena pre prve projekcije, kao i u kafićima „Oblomov“ i „Tango“, dok je za prateći program ulaz slobodan. I ove godine Šumadijski internacionalni filmski festival su podržali Filmski centar Srbije i Skupština grada Kragujevca.

ŠŠŠ…

Dr Vladica Stanojević Reformator godine 2018.

Opština Knić na čelu sa predsednikom Miroslavom Nikolićem kandidovala je Predraga Terzića, gradonačelnika Kraljeva i Vladicu Stanojevića, direktora Zavoda “Male pčelice” za NALED-ovo priznanje Reformator godine 2018. Predrag Terzić i Vladica Stanojević, svaki u svom domenu, dali su nemerljiv doprinos razvoju opštine Knić i zaslužili da ove godine dobiju prestižno priznanje NALED-a kao reformatori za 2018. godinu, jer oni to zaista i jesu.

Dr Vladica Stanojević, ugledni direktor Zavoda “Male pčelice”, izjavio je da mu prijaju pohvale i priznanja jer mu daju vetar u leđa za dalji rad. Iako je za 6 godina postigao znatno više od planiranog on želi da nastavi sa izuzetnim upravljanjem i postigne još više za instituciju, njene korisnike i zaposlene.

Ove nedelje polako korisnici i zaposleni u Zavodu ”Male Pčelice” počeće sa konzumacijom čiste pijaće vode. Upravo ugrađujemo  ruske omega filtere u sve trpezarije, sve dežurne sobe i restorane. Vek trajanja filtera je 7 godina, nakon čega se samo menja uložak. Još jedno lepo i humano delo i pokazatelj da korisnici žive život dostojan čoveka.

Usvojen budžet gradа Kragujevca zа 2019. godinu

Оdbornici Skupštinе grada sa 51 glasom „zа“ usvojili su budžet gradа Kragujevca zа 2019. godinu кoji će iznositi 7 milijardi 123 miliona dinara.

Nakon burne rasprave, pre svega između sadašnjeg i bivšeg gradonačelnika, Nikolića i Stevanovića, skupštinska većina je izglasala budžet, koji iznosi 7 milijardi 123 miliona dinara. Najavljene su i investicije koje nisu iskazane u budžetu kako je navedeno. U planu su rekonstrukcija dvorane Šumadije i izgradnja javne garaže.

Stefan Koncept na majstorskom času sa Marisom Pir

Stefan Svicevic Koncept  potvrdio je prisustvo na Majstorskom času sa Marisom Pir. Majstorski časovi su namenjeni po visoko kvalitetnom sadržaju, nivou znanja, brzoj mentalnoj konstrukciji, globalnim osobama od uticaja i briljantnim nastavnicima. Ima tu i humora. Vishen Lakhiani će biti domaćin.

O Marisi Pir

Marisa, koja je proglašena za najboljeg britanskog terapeuta magazina Men’s Health, provela je 25 godina radeći sa brojnim klijentima, uključujući kraljevske porodice, rok zvezde, holivudskim glumcima, olimpijcima, Direktorima multi-milijarderskih kompanija i političkim liderima.

Njeni alati i tehnike imaju za cilj da premoste jaz između 99% stanovništva i užim krugom od 1% super kvalifikovanih. Ona je otkrila osam jedinstvenih mentalnih modela (koje su rezultat od osam transformacija) koji se mogu primeniti na većinu ljudi.

Njen metod? Trenutna transformaciona hipnoterapija. Koristeći ovaj metod, Marisa je prepoznatljiva za klijenate tako što u samo jednoj seansi vrši transformaciju umesto da to ponavlja iznova i iznova.

Pored toga što je hands-on terapeut za njene klijente Marisa pored predavanja piše kolumne i pojavljuje se na televiziji i radiju širom sveta. Ona je napisala četiri bestseler knjige, naglašavajući čuda transformacionih HIPNOTERAPIJA u različitim oblastima kao što su gubitak težine, trudnoće, sticanje poverenja i ostati mlad.