Zakon o zaštiti potrošača – zašto je donet ako se ne primenjuje?
Zašto donosimo zakone, ako ih ne primenjujemo, je pitanje koje se namaće kada su potrošači u pitanju?
Iako je prošlo više od godinu i po dana od kada je donet novi Zakon o zaštiti potrošača, neke od njegovih najvažnijih odredbi se i dalje ne primenjuju i to više na republičkom, nego na lokalnom nivou. Prema istraživanjima Nacionalne organizacije potrošača i dalje veliki broj potrošača, ne zna svoja prava. Građani su potrošači struje, vode, svih vrsta komunalnih usluga uključujući i javni parking, poštanskih i informatičkih usluga, te shodno tome i u javnim preduzećima imaju svoja prava. Iako se vrlo često potrošači vezuje samo za kupovinu robe, usluge koje i kakve dobijaju, takođe mogu da krše njihova prava.
Tako za neočišćen parking od snega u Kragujevcu ”kaznu plaća” građanin koji se parkirao, kao i u slučaju povremene nedostupnosti SMS servisa za plaćanje parkinga i stalnog rada kazni od strane ”armije” zaposlenih pomenutog javnog preduzeća. Čini se da postaje cilj kazniti sve građane koji se parkiraju kako bi se prikupilo što više novca, a ne podizanje već umanjenih parking kapaciteta i dostojan servis.
Evro danas 123,24 dinara
Dinar je danas zadržao približnu vrednost prema evru i zvanični srednji kurs je 123,2485 dinara za jedan evro. Kako je objavila Narodna banka Srbije (NBS), dinar je 1,3 odsto slabiji nego na početku godine, 1,6 odsto slabiji nego pre mesec dana i 0,3 odsto jači nego pre godinu dana.
Srpska valuta je 2015. godine bila najslabija 28. januara, kada je evro koštao 123,5774 dinara, a najjača 1. oktobra, kada je kurs bio 119,7162 dinara za evro. Kako bi ublažila kolebanje vrednosti dinara u odnosu na evro, centralna banka je ove godine na medjubankarskom deviznom tržištu prodala 210 miliona evra. U 2015. godini NBS je prodala 450 miliona evra, a kupila 970 miliona evra.
JazzFest u Kragujevcu
Agencija Rekreativno i Art Kvart organizuju 17. JazzFest Kragujevac – IJFK od 28. do 30. oktobra.
Svi koncerti će biti na Velikoj sceni Knjaževsko-srpskog teatra od 20 sati. U okviru programa festivala nastupiće David Helbok trio (Austrija), Suna Gunlaugs trio (Island), All Included (Norveška), Diter Ilg trio (Nemačka), Beti Đorđević (Srbija) i Horse Orchestra (Danska). Uz muzički program pripremljen je i prigodan prateći sadržaj kao što je izložba plakata srpskih džez festivala, Jam Sassion (foaje) – svake večeri nakon koncerta ljubitelji džeza će moći da provedu neko vreme sa izvođačima i da im u opuštenoj atmosferi postave pitanja i zasviraju sa njima.
Takođe, tu je i Master Class predavanje ,,Istorija džeza”. Mićun Ristić, muzički teoretičar, hronološki vodi na put kroz epohu koju su obeležili ritmovi i melodije džeza, upoznajući nas, uz raznovrsne audio ilustracije, sa svim glavnim akterima i stilovima džez muzike.
Tesla dani širom Srbije
Intervjuer: Miroslav Milojević iz grupacije Renault u velikom inženjerskom razvojnom centru
Miroslav Milojević iz grupacije Renault radi u velikom inženjerskom razvojnom centru. Intervjuer predstavlja odgovore na pitanja novinarskog tima:
1. Kažite nesto više o sebi?
Zovem se Miroslav Milojević, imam 25 godina i dolazim iz Smederevske Palanke, gde sam i završio srednju mašinsku školu GOŠA, kao đak generacije. Završio sam master studije na Fakultetu inženjerskih nauka u Kragujevcu pre dve godine. Trenutno živim u Bukureštu u Rumuniji, i radim u grupaciji Renault u velikom inženjerskom razvojnom centru, već godinu dana. Moja interesovanja odvela su me put mašinskog inženjera, i kao mali sam zamišljao inženjere kao ljude koji su kreativni i sposobni da naprave sve što vidimo oko nas. U slobodno vreme bavim se sportskim aktivnostima kao što su teretana, trčanje, plivanje i vožnja biciklom. Volim da stičem nova iskustva i saznanja, upoznajem nove ljude i obožavam da putujem. Voleo bih da proputujem ceo svet, upoznam ljude različitih nacionalnosti i različitih kultura, ukoliko budem bio u mogućnosti, jer smatram da su to najvrednije uspomene koje se pamte celog života.
2. Kako je išao vaš životni put do Renaulta danas?
Šta su glavne poruke Kopaonik biznis foruma
Predsednik Saveza ekonomista Srbije (SES) Aleksandar Vlahović istakao je danas da su glavne poruke Kopaonik biznis foruma da bez strukturnih reformi ne možemo izgraditi trajni održivi privredni rast, odnosno održivu privredu Srbije. Vlahović je, na kraju trodnevnog skupa, u izjavi Tanjugu objasnio da je tema Foruma bila kako da eliminišemo “pukotine sistema” i da su u skladu s tim zaključci da je, ukoliko želimo da kratkoročne dobre rezultate fiskalne konsolidacije konvertujemo u trajne i održive, onda neophodno eliminisati strukturni deficit.
Pretraživač promenio naslovnu stranu u čast Srbije
Najveći svetski pretraživač “Gugl” posvetio je danas naslovnu stranu svog domena Danu državnosti Srbije, postavivši na logo vatromet u bojama srpske trobojke. Današnja naslovna strana Gugla “Gugl” na sličan način, postavljanjem čestitki sa adekvatnim simbolima, obeležava praznike poput Nove godine, Božića, Dana nezavisnosti, Dana zaljubljenih, kao i godišnjice rođenja i smrti značajnih ličnosti.
Dan državnosti Srbije – Sretenje spomen je na dan kada je na zboru u Orašcu 1804. godine dignut Prvi srpski ustanak i datum kada je u Kragujevcu 1835. godine donesen prvi ustav moderne srpske države poznat kao Sretenjski ustav.
Mrežni marketing – Multi Level Marketing
Svako od nas je nekada preporučio proizvod ili uslugu kojom smo bili veoma zadovoljni svojim prijateljima, rođacima, poznanicima ili čak i nepoznatim osobama. Takođe, svako od nas, a pogotovo ženske osobe, u jednom period su se bavile prodajom proizvoda kompanije “Oriflame” ili “Avon” ili su kupile njihove proizvode od prijateljice ili poznanice. Veliki uticaj preporuka ili kako se to često kaže reklame “od usta do usta” prepoznale su i iskoristile mnoge kompanije.
Postoji više naziva za ovaj vid marketinga, od Mrežnog marketinga, Piramidne prodaje pa sve do Marketinga u više nivoa (MLM – Multi Level Marketing). Naziv koji najbolje opisuje ovaj vid promocije jeste Sistem potrošačke distribucije. Naime, kompanija je ovde u direktnoj vezi sa kupcima, bez ikakvih posrednika, tako da je potrošač u ovom slučaju distributer kako sebi tako i osobama kojima preporučuje proizvode ili usluge. Mrežni marketing je sistem koji tačno prati svaku preporuku i adekvatno je nagrađuje u zavisnosti od prometa koji je zahvaljujući njoj nastao. I pored brojnih predrasuda i nepoverenja, u ovom sistemu obe strane dobijaju.
Prednosti za MLM kompaniju: Novac koji bi kompanija inače uložila u direktni marketing ( TV reklame, novine, radio itd.), ulaže u poboljšanje kvaliteta proizvoda jer kupci neće preporučivati proizvod lošeg kvaliteta kojim nisu ni oni sami zadovoljni, osim naravno ljudi koji su u to ušli jedino zbog zarade. Prednost je i direktna veza sa kupcima, obuka i stimulacija distributera-kupaca koji će imati najveći uticaj na poziciju proizvoda na tržištu.
Predosti za distributera-kupca: Kupci postaju distributeri učlanjenjem, mada se mogu koristiti i nazivi kao što su registracija potrošača, upisivanje u klub potrošača ili pristupanje sistema. Pored zarade, najčešća motivacija kupcima da preporučuju proizvode, jeste mogućnost da te iste proizvode kupi po povlašćenoj ceni, bez maloprodajne marže. Kupci se u ovom sistemu prevashodno bave marketingom i dobijaju proviziju na više nivoa, zavisno od visine prometa koji je nastao njihovom preporukom. Još jedna važna činjenica jeste dobrovoljni karakter. Naime, kupac nema nikakve obaveze da preporučuje proizvod i da kupuje proizvod ukoliko to ne želi. Međutim, kao što u životu ništa nije sigurno, tako i u poslovanju postoje rizici. Zbog toga se potrošačka distribucija često spominje u negativnom kontekstu. Razlog nepoverenju ovom sistemu jesu brojni primeri lažnih MLM kompanija koje su iskorišćavale kupce za prodaju nepostojećih proizvoda ali i otpor inovacijama kao i neobaveštenost ljudi o ovom tipu distribucije. Najbolji način za prevazilaženje predrasuda jeste dobra analiza same ponude i uočavanja mogućih prevara.
Ako budete dovoljno predani poslu, uporni i sigurni u sebe možete zaraditi dosta.Taj put do uspeha može trajati kraće ili duže, ali na kraju nagrada je ista za sve koji stignu do cilja. U mrežnom marketing nema neuspešnih, postoje oni koji su uspešni, oni koji su pokušali ali nisu uspeli u tome, oni koji su na putu da postanu uspešni i oni koji su odustali. Na Vama je da odlučite kojoj kategoriji ćete pripadati.
Stručna predavanja za poljoprivrednike
Gradsko veće dalo je saglasnost na zaključenje Memoranduma o saradnji između Grada Kragujevca i Poljoprivredne savetodavne stručne službe “Kragujevac“ d.o.o.
Počinje “Leto za mlade u gradu“
U poseti proizvodnji TESLA MOTORS-a
Sve veću medijsku pažnju privlači kompanija TESLA MOTORS koja proizvodi električne automobile različitih modela. Na snimku ispod možete pogledati kako Tesla model 3 izlazi iz fabrike i startuje se na auto pisti.
Kostić državi: Ovo je recept za štednju
Država treba da štedi, ali na birokratiji, a ne na poljoprivredi i investicijama u industriji. Treba da izbegne trošenje na ono što nije neophodno, a da više investira u ono što će dovesti do novog zapošljavanja i stvaranja dodatne vrednosti, do razvoja srpske privrede i u krajnjem ishodu do bolje ekonomske situacije.
Vlada je 2016. godinu proglasila za godinu preduzetništva. Kako kao dobitnik „laureata vrline“ za razvoj preduzetništva ocenjujete preduzetničke kapacitete Srbije danas i da li oni mogu da prerastu u značajan razvojni resurs?
Smatram da Srbija nema dovoljno razvijenu preduzetničku tradiciju. Kod nas je preduzetništvo otvaranje zanatskih radnji, za razliku od San Franciska gde se svakog dana registruje nova IT kompanija. Ne postoji brži način da se promene ekonomska i društvena klima od preduzetništva. U Srbiji postoje dobre ideje, ali moramo da radimo na tom preduzetničkom mentalitetu jer je IT industrija danas u velikoj ekspanziji i u njoj postoji ogroman potencijal. O ovoj temi treba više govoriti. Potrebno je i veće uključivanje uspešnih ljudi iz oblasti preduzetništva, ljudi koji su napravili određeni uspeh i koji kao mentori i edukatori mogu da prenesu znanje mladima. Pojedinačno gledano, sva tržišta u regionu su jako mala i nedovoljno konkurentna za evropsku tržišnu utakmicu. Zato je potrebno da domaće kompanije šire sagledavaju tržišne uslove, da se povezuju sa velikim igračima u regionu.