Grad Kragujevac je iz lokalnog budžeta za 2017. godinu izdvojio iznos od 25 miliona dinara koji je namenjen razvoju i podsticaju poljoprivredne proizvodnje. Poljoprivrednici sa područja Kragujevca mogu konkurisati za dobijanje sredstava u različitim oblastima jer grad uzima učešće i do 50 odsto.

 

Poljoprivrednici su najviše zainteresovani za voćarstvo i stočarstvo. Centar za poljoprivredni i ruralni razvoj u selu Cerovac kod Kragujevca otpočeo je sa radom sa ciljem da se poljoprivrednicima približe programi kako na lokalnom tako i na nacionalnom nivou za koje mogu konkurisati i dobiti značajna sredstva.

U Centru se mogu informisati ali i dobiti pomoć oko dokumentacije koja je potrebna prilikom apliciranja. „Ove godine su različiti projekti u pitanju vezani za veštačko osemenjavanje, zatim imamo programe za proizvođače meda i ulaganje u košnice i opremu, to je zanimljivo jer je prvi put ove godine u opticaju a vrlo je značajno, zatim tu su male poljoprivredne mašine, osiguranje…Sve je to jedan veliki spektar različitih mera. Nažalost novca nema previše i mi se trudimo da ga pravilno rasporedimo“, kaže Damjan Srejić, član Gradskog veća za poljoprivredu i ruralni razvoj. „Od 15. aprila do 30. juna predaju se zahtevi da im se odobri finansiranje sa pred računima, pa ako im se odobri oni ulaze u program. To njih najviše interesuje i to je 50 odsto od uložene investicije za sve vrste proizvodnje, osim za traktore, tu je mehanizacija, tu je i nabavka osnovnog stada u stočarstvu, tu su elementi kompletni za proizvodnju u voćarstvu i povrtarstvu. Mi smo procenili da treba na jednom mestu da skupimo poljoprivrednike gde će ih moji saradnici iz Centra za poljoprivredu upoznati sa osnovnim elementima tih pravilnika kako bi oni kasnije mogli da apliciraju za projekte, da im mi pomognemo u edukaciji i u popunjavanju te dokumentacije“, kaže Saša Kostić, direktor Centra za poljoprivredni i ruralni razvoj, selo Cerovac.

Mnogi poljoprivrednici nisu ni znali za koje sve programe sufinansiranja mogu da konkurišu, dok većina brzo odustane kada bude odbijena zbog nepotpune dokumentacije prilikom konkursa. „Prvo moram da kažem da su uslovi specifični, recimo ima više prilika za voćarstvo. U mom kraju za razliku od sela Vinča i Čumić nema mnogo voćara, tako da nema ni ljudi koji mogu ta sredstva da dobiju jer mi nismo znali o tome, da smo znali mi bismo recimo posadili hektar šljive ili već nekog voća“, navodi Zlatko Božinović, stočar, selo Lužnice. „Najviše bi nam trebao povraćaj za mehanizaciju, da nam to bude sigurno i da mi jednostavno možemo da računamo na taj novac. Mehanizacija košta puno koliko vam košta jedan traktor toliko vam košta i neka osnovna priključna mehanizacija“, Radiša Nedanović, ratar iz Cerovca. „Uložio bih u neku hladnjaču i preradu voća za džemove recimo, za čuvanje i skladištenje voća. Sada imamo ovaj Centar pa tu možemo da dobijemo neke lepe informacije. Do tada je u opštini bilo odeljenje za poljoprivredu i oni su bili upućeni za svoj opštinski deo ali ne i toliko za projekte koje nudi Ministarstvo“, Nenad Radovanović, voćar, selo Gornje Jarušice.

Informisanjem i edukacijom poljoprivrednika na jednom mestu približavamo se i standardima Evropske Unije koji moraju da se ispune kako bi se poljoprivreda u Srbiji što više razvijala, a poljoprivrednici dobili šansu, kroz finansiranje, za proširenje svoje proizvodnje.