Ponovo otvoren Šoping centar KG Plaza

Šoping centar Kragujevac Plaza ponovo je otvoren za posetioce od petka, 8.maja, u periodu 10-22h, u skladu sa odlukom Vlade Srbije o relaksiranju mera za suzbijanje korona virusa. Vrata će otvoriti radnje i lokali koji nisu mogli da posluju tokom proteklih nedelja zbog propisa državnih organa i lokalne samouprave o radu tržnih centara tokom vanrednog stanja.

Ponovo možete koristiti usluge lokala za prodaju hrane, restorana i kafića, uz poštovanje fizičke razdvojenosti. Ljubitelji filmske umetnosti će morati još malo da sačekaju, jer bioskop CINEPLEXX Kragujevac Plaza još neko vreme neće imati projekcije zbog zabrane okupljanja. Zdravlje i bezbednost naših posetilaca, zaposlenih i zakupaca su najvažniji, te smo sproveli sve potrebne mere prevencije kako biste se osećali sigurno prilikom posete i kupovine. Centar je sve vreme održavan u skladu sa svim propisima, a obavljene su temeljne pripreme za otvaranje.

Sve higijenske i sigurnosne mere ostaju na najvišem nivou kako bismo zajedno doprineli sprečavanju širenja korona virusa – centar neprekidno osvežavamo čistim vazduhom, a posetioci i dalje mogu koristiti dispenzere sa sredstvima za čišćenje ruku. Takođe, pojačana je učestalost upotrebe sredstava za dezinfekciju na površinama sa najvećim protokom posetilaca kao što su: toaleti, pokretne stepenice, liftovi, kao i područje restorana i kafića.

Svi zaposleni u Šoping centru Kragujevac Plaza pridržavaju se propisanih mera, poštuju pravila socijalne distance, nose rukavice i maske. Pozivamo naše posetioce da se pridržavaju propisa i preporuka – distanca, zabrana okupljanja više ljudi na malom prostoru i nošenje zaštitne opreme – kako bi zajedno sačuvali zdravlje, a kupovinu obavili bezbedno i efikasno na obostrano zadovoljstvo. Takođe, apelujemo na posetioce da poštuju bezbednosne mere u radnjama i sačekaju svoj red za kupovinu. Pravila ponašanja tokom boravka u Šoping centru Kragujevac Plaza možete naći na našem sajtu (https://kragujevacplaza.rs/en/uncategorized/brinemo-jedni-o-drugima), kao i na različitim pozicijama unutar centra.

Nastavljamo da pažljivo pratimo situaciju i pravovremeno ćemo obaveštavati javnost o svim novostima i usklađivati se sa eventualnim promenama u radu. Sve informacije možete naći na sajtu Šoping centra Kragujevac Plaza, kao i našim društvenim mrežama. Radujemo se što ćemo ponovo uživati u sigurnoj kupovini u vašem i našem Šoping centru Kragujevac Plaza.

NEKOLIKO NAČINA DA ISTRAŽITE SVET NE IZLAZEĆI IZ KUĆE

Nadamo se da ćete ovu poruku tima MojVikend.rs portala organizacije Lokalnih vodiča Google primiti bezbedni i u dobrom zdravlju. U vremenima kao što je ovo, važno je da se oslonimo na svoju porodicu, prijatelje i zajednicu kako bismo ostali povezani.

Istražite svet virtuelno od kuće

Pripremili smo nekoliko načina na koje lokalni vodiči mogu da nastave da rade ono što vole iz udobnosti doma. Prošetajte po nekoj od najpopularnijih destinacija na svetu, pročitajte članke o svojim omiljenim gradovima i obiđite muzeje iz celog sveta – u nastavku ćete saznati kako uz Google Earth.

Istražite mesta koja ste oduvek želeli – ne treba vam pasoš uz Google Earth i Arts & Culture. Preporučene aktivnosti za vikend: pogledajte neke od najboljih svetskih muzeja i umetničkih dela uz Google umetnost i kultura.

Local Guides Connect

Pridružite se lokalnim vodičima koji govore o vašim omiljenim mestima na Forumu lokalnih vodiča Google Earth – Local Guides.

foto: searchengineland.com

Kragujevac namenio 25 miliona dinara za podsticajna bespovratna sredstva poljoprivrednicima

Gradsko veće je na današnjoj sednici donelo niz zaključaka o objavljivanju javnih poziva, kojima se kroz podsticajna bespovratna sredstva podstiče poljoprivredna proizvodnja i poboljšava kvalitet proizvoda. Za te namene u budžetu grada izdvojeno je 25 miliona dinara.

Sadnja, Nikola Jovanović (foto)

Najviše novca, 8,5 miliona dinara, opredeljno je za isplatu podsticajnih sredstva za nabavku nove priključne mehanizacije. Četiri miliona namenjeno je za sufinansiranje kamate poljoprivrednog kredita za kupovinu novog traktora, a 3,5 miliona dinara za nadoknadu dela troškova osiguranja useva, plodova i životinja. Za isplatu podsticajnih sredstava za nabavku mašine i opreme za pripremu stočne hrane i opreme za stočarstvo planirano je tri miliona, a za isplatu dela troškova za prvo veštačko osemenjavanje krava i junica sa NV brojem 2,5 miliona dinara.

Za podsticajna sredstva za nabavku nove opreme za pčelarstvo opredeljeno je 1,5 milion dinara. Za nabavku plastenika, opreme za plasteničku proizvodnju i opreme za navodnjavanje, kao i za nabavku sadnog materijala voća i vinove loze biće izdvojeno po milion dinara na ime podsticajnih sredstava.

Svi javni pozivi biće objavljeni na zvaničnoj ineternet stranici grada Kragujevca i mesnim kancelarijama na seoskom području.

Rok za podnošenje zahteva je od dana objavljivanja pa do utroška sredstava planiranih za te namene, a najkasnije do 15. novembra tekuće godine. Zahtevi će se razmatrati po redosledu podnošenja. Detaljne informacije se mogu dobiti u Odeljenju za razvoj poljoprivrede i zaštitu životne sredine na telefon 034/306 – 189 od 8 do 15,30 sati, svakog radnog dana u periodu trajanja javnog poziva.

Veliko interesovanje za CDT SPEED program

Na javni poziv Centra za digitalnu transformaciju (CDT) Privredne komore Srbije za program podrške malim i srednjim preduzećima u Srbiji, tokom nepuna dva dana prijavilo se 150 kompanija. SPEED Program, razvijen kao neposredni odgovor na situaciju nastalu zbog pandemije korona virusa, podrazumeva dvodnevnu online besplatnu konsultantsku podršku sertifikovinih stručnjaka za digitalnu transformaciju. Tokom obuke svaka kompanija ima priliku da na osnovu svojih potreba dobije konkretne savete i edukaciju kako da uz pomoć digitalnih tehnologija poveća prodaju i produktivnost.

“Javni poziv je raspisan 8. aprila za kompanije sa 5 do 250 zaposlenih iz svih oblasti privrede i trebalo je da bude otvoren do kraja meseca. Nismo očekivali ovakav odziv. CTD već dve godine organizuje program podrške digitalnoj transformaciji malih i srednjih preduzeća u svim fazama i oblastima rada. Očigledno je da je potreba za drugačijim organizovanjem poslovanja u aktuelnim okolnostima, podigla motivaciju srpskih preduzeća da unaprede znanje u oblasti digitalizacije”, kaže Filip Mrdak, rukovodilac Centra za digitalnu transformaciju PKS, čije je osnivanje, kao i aktuelni SPEED Program, podržala Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, kroz projekat Razvoj privatnog sektora u Srbiji u okviru Nemačke razvojne saradnje.

“U narednom periodu naši konsultanti za digitalnu transformaciju počeće da rade sa prvih 100 prijavljenih preduzeća, a mi ćemo pokušati da nađemo način da i 50 ostalih, za koje trenutno nema
mesta u programu, dobiju istu podršku”, objašnjava Mrdak. Većina prijavljenih kompanija ima 10 do 15 zaposlenih i bavi se trgovinom, a uglavnom su zainteresovane za edukaciju u oblasti e-prodaje i digitalne komunikacije sa potencijalnim kupcima. Među prijavljenim kompanijama ima i onih koje se bave drugim delatnostima i žele da digitalne tehnologije i načine komunikacije primene u proizvodnji ili organizaciji poslovanja uz rad od kuće, koji je sada masovno prisutan.

Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) je implementaciona organizacija Nemačke Vlade koja u ime nemačkog Saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i+ razvoj (BMZ), podržava Srbiju kroz mnogobrojne bilateralne i regionalne projekte. Od 2000. godine, Savezna Republika Nemačka je kroz neposrednu pomoć izdvojila za Srbiju preko 2 milijarde evra. Program podrške digitalnoj transformaciji malih i srednjih preduzeća PKS postoji već dve godine, a CDT je rad započeo 2018. godine obukom konsultanata u oblasti digitalne transformacije, sertifikovanih po ISO 17024 standardu, koju je prošlo 40 domaćih stručnjaka.

„Pandemija korona virusa dovela je do toga da se mnoga preduzeća, posebno mikro, mala i srednja, suoče sa potrebom drugačijeg pristupa organizaciji rada ili prodaje. Svakako da im je u ovom trenutku na prvom mestu adekvatna zaštita za zaposlene, ali prirodno, traže i način da očuvaju i unaprede poslovanje. Zahvaljujući ovoj obuci, u zavisnosti od potreba i ciljeva, kompanije će, između ostalog, steći znanja i dobiti savete o razvoju online prodaje, to jest o alatima za upravljanje odnosima sa kupcima i tome kako da prilagode svoj poslovni model i tako podignu svoju konkurentnost na tržištu. Takođe, steći će znanja i dobiti savete iz oblasti unapređenja poslovnih procesa uz primenu digitalnih tehnologija, poput video konferencija, online edukacija, alata za kolaboraciju, cloud rešenja i bezbednosti i zaštiti podataka, koji unapređuju njihovu produktivnost,“ kaže Dario Daničić, jedan od sertifikovanih konsultanata CDT-a koji će u okviru SPEED programa raditi sa zaposlenima u Pekari „Ključ“, kompaniji „Biomelem“ i knjigovodstvenoj agenciji „MBM“.

“Mnoge firme u Srbiji, posebno mala i srednja preduzeća, nisu dovoljno svesne da je digitalna revolucija odavno naša realnost. Digitalne tehnologije transformišu svaku industriju i svaki biznis na svetu. Ignorisanje ove činjenice predstavlja veliku opasnost za poslovanje. Uz znanja iz oblasti digitalnih tehnologija i komunikacija, kao i razumevanje njihovog uticaja, mogu da preokrenu ovu situaciju u korist svog poslovanja. Ukoliko to ne urade oni, uradiće konkurencija,“ zaključuje Daničić. Istraživanje koje je pre dve godine sproveo CDT pokazalo je da čak 60 odsto kompanija u Srbiji nema nijedan digitalni projekat u svom poslovanju. U protekle dve godine na CDT program podrške digitalnoj transformaciji malih i srednjih preduzeća, koji je podržao GIZ, prijavilo se preko 500 preduzeća. Pored aktuelnog SPEED programa, u toku je redovno savetovanje i obuka više od 300 preduzeća, a do kraja leta biće implementirano 150 projekata u firmama koje su primenile savete konsultanata.

Počela naplata parkiranja

Javno komunalno preduzeće Šumadija Kragujevac obaveštava sugrađane da je od danas, ponedeljak 27. april 2020. godine, počelo sa naplatom parkiranja i kontrolom naplate parkinga na opštim i posebnim parkiralištima na teritoriji grada Kragujevca. Inače, obustava naplate parkiranja, da podsetimo, bila je na snazi od 1. aprila.

Izjava srpskog glumca o obećanih 100 eura

“Ja sam zapanjen smelošću ministra finansija da tako menja odluke objavljene u Službenom glasniku i čitavu stvar dodatno obesmišljava. Priča je sama po sebi cirkus, ali ovo razvrstavanje ko može da dobije, a naročito način da zoveš telefonom je ispod ivice dobrog ukusa. To su sve naše pare”, komentariše glumac Radoslav Milenković izjavu Siniše Malog da će svi penzioneri i primaoci socijalne pomoći automatski dobiti po 100 evra od države, dok će drugi građani morati da se izjasne da li ih žele.

, Image: 221687885, License: Royalty-free, Restrictions: , Model Release: no, Credit line: Profimedia, Alamy

Izvršni menadžer Marketing Koncept grupe i Međunarodnog koncepta, Stefan Svičević Koncept, pozvan je od strane uredništva Kragujevac.biz da prokomentariše predhodne najave ministra oko isplate 100 eura, tako da njegovu izjavu prenosimo u celosti:

“Najpre bih rekao da ste za sada jedini i prvi medij koji je pozvao u vezi toga, na trenutak sam pomislio da me zove neko iz Državnog vrha ili možda ministarstva. Suzdržao bih se komentara oko izjava vezanih za dodelu pomoći svim punoletnim građanima i podsetio da postoji ogromna razlika između razmišljanja i odluke. Ako je doneta odluka da se isplati onda to treba uraditi na primeren način. A pitali ste me koji, pa ću vam reći jedan. Uplatiti u dinarskoj protivrednosti svim punoletnim građanima obećani iznos i to tako da mogu uz ličnu kartu podići u Pošti kao što je to bio slučaj i sa drugim sličnim isplatama. Bez ikakvih drugih uslovljavanja, osim naravno činjenice da punoletna osoba mora posedovati ličnu kartu.”

Sedam velikih promena koje očekuju svet posle pandemije

Posle pandemijekorona virusa, svet očekuje sedam velikih promena. Predviđa se i da će trenutno globalno stanje biti uvršteno u istorijske događaje poput Velike depresije ili globalne finansijske krize iz 2008. godine. Međutim, javni sektor ne treba da strahuje.

Izolacija u domovima i zatvorene trgovine rezultirale su povećanim interesom za onlajn i beskontaktnu kupovinu, pa se zato predviđa da bi, barem kratkoročni pobednici ove situacije, trebalo da budu oni koji pružaju robu i usluge bez potrebe da stupe u fizički kontakt sa svojim kupcima. Pobednici u ovoj kategoriji svakako bi mogli biti pružatelji “klaud komputing” usluge poput Zuma, Majkrosofta i ostalih kompanija za virtualnu stvarnost poput Okulusa i Netfliksa.

foto: Čovek sa kreditnom karticom od Rupixen

Kako prenosi portal Buka, promet na društvenim medijima će porasti, ali prihodi od oglašavača trpeće zbog slabe potražnje i narušene ekonomije.

U kratkom roku, mogli bi da se izdignu i pružaoci usluge e-kupovine kao i dostave hrane i osnovnih potrepština. A kad se ekonomija na kraju poboljša, pozitivni efekti za ovu grupu uglavnom će potrajati zahvaljujući do tada već ukorenjenim navikama kupaca.

Kako navodi portal, ljudi treba da se pripreme i na nov način rada pošto bi neki poslodavci mogli da nastave da primenjuju rad od kuće, pošto tehnologija rada na daljinu omogućava kvalitetno obavljanje posla i komuniciranje putem onlajn platformi.

S druge strane, to bi moglo da prouzrokuje ozbiljan udarac tržištu poslovnih nekretnina, budući da bi mnogi sektori mogli imati kvantitativno manju potrebu za fizičkim radnim mestima.

Način rada od kuće takođe bi mogao dovesti do egzodusa radnika iz velikih gradova i do njihovog preseljenja u manje naseljena područja s nižim troškovima života.

Beogradski mediji prenose da set očekuje i automatizovanje poslova.

Naime, brojne kompanije, da bi preživele ekonomsku i finansijsku krizu, moraće da otpustite određeni broj radnika i da automatizuju ono što se može automatizovati.

Veliki broj kompanija mogao bi da uvidi da poslove koji se obavljaju na daljinu mogu da obavljaju i visoko kvalifikovani radnici u zemljama s nižim troškovima.

Kako se predviđa, poslovi će se prvo premestiti iz poslovnih u kućne uslove, a s vremenom će se prebaciti s udaljenih domaćih lokacija na udaljene prekomorske.

Jedna od promena koje se očekuju jesu i medicinske inovacije.

Kako se navodi, telemedicina bi mogla da postane novi normalni standard.

Lekari u SAD već sada obavljaju daljinske posete preko državnih linija, mogu da šalju e-poštu i da obavljaju video pozive s pacijentima.

Pružaoci zdravstvenog osiguranja sada moraju da plaćaju usluge telemedicine.

Očekuje se da će se telemedicina poboljšati i proširiti se – boljim testiranjem i dijagnostikom kod kuće i sa sveprisutnim usvajanjem nosivih proizvoda koji kontinuirano prate pojavu simptoma.

Takođe, pandemija je prisilila i brojne univerzitete da nastavu premeste u onlajn format, a ukoliko se nastavi ovaj stil predavanja, kako navodi portal, studenti bi mogli da se na jesen zapitaju – koliko smisla uopšte ima plaćate akademsku godinu i studentski život u drugom gradu.

U tom slučaju, univerziti će se suočiti s pritiskom kako da smanje troškove pa bi mogući izlaz mogli da pronađu u hibridnom modelu nastave koji frontalnu nastavu svodi na onlajn zadatke temeljene na projektima i studentske radne grupe.

To će znatno smanjiti troškove, a istovremeno će najboljim instruktorima omogućiti da svoje znanje usmere na više učenika.

Po završetku pandemije, predviđa se i da će se ljudi, ali i roba sve manje kretati, što bi moglo dovesti do propadanja međunarodne trgovine.

Kako bi ojačale svoju sposobnost preživljavanja tokom dužih razdoblja ekonomske samoizolacije, vlade mnogih zemalja potrudiće se i ojačati domaće proizvodne kapacitete.

Korporacije će sve više favorizirati otpornost centralizovanih domaćih lanaca nabavke u odnosu na delotvornost globalizovanih.

Vazduhoplovne kompanije, ugostiteljstvo i turizam doživeće snažan pad potražnje tokom, a i neposredno nakon krize.

Nakon početnog povlačenja globalizacije, mnoge zemlje mogle bi da spoznaju stvarne tehnološke i virusne pretnje, zbog čega bi izlaz iz problema mogle da potraže u međunarodnoj saradnji.

Usvajajući osećaj pragmatičnog internacionalizma, zemlje bi razvile međunarodne norme, sisteme praćenja i izveštavanja, kao i koordinirane planove za reagovanje i krizne situacije.

Koordinirani globalni dogovor, tokom sledeće pandemije, učinio bi da naredbe o samoizolaciji budu delotvorne, a istovremno bi se skratila ekonomska obustava, navodi portal Buka.

Ministar poručio: Od 100 EUR ne odustajemo, ko hoće može da donira

Ministar finansija Siniša Mali rekao je da Vlada Srbije neće odustati od isplate po 100 evra svim punoletnim građanima uprkos kritikama Fiskalnog saveta da ta mera nije ekonomski opravdana i socijalno fokusirana. On je rekao da je isplata po 100 evra građanima deo paketa za pomoć radi smanjenja štetnih posledica od pandemije virusa kovid-19.

“Želimo da građanima olakšamo izlazak iz krize, a takve mere su predvidele i razvijenije zemlje od Srbije, poput SAD, Hong Kong i Singapura”, rekao je Mali. Dodao je da je ta mera opravdana i sa ekonomskog stanovišta jer će se novac potrošiti za kupovinu roba i usluga, a time se pokreće ekonomija.

Istakao je da oni koji žele da doniraju taj novac “to mogu uvek da učine” . Mali je rekao da se budžet puni malo iznad plana, da je urađen presek za poslednji mesec i da se po osnovu akciza, poreza na dohodak, poreza na dodatu vrednost u budžet slilo 33,8 milijardi dinara, a da je plan bio 34,5 milijardi dinara. “U narednom periodu očekujemo smanjen priliv zbog odlaganja poreza i doprinosa na plate, poreza na dobit preduzeća, ali bez brige za likvidnost jer imamo potpunu kontrolu troškova i nećemo ugroziti makroekonomsku stabilnost”, rekao je Mali.

foto: Youtube

Onlajn nastava na studijskom programu Master informacionih tehnologija

Profesori iz Sjedinjenih Američkih Država izvode onlajn nastavu na studijskom programu Master informacionih tehnologija (Master 4.0).

U cilju pružanja dodatne podrške studentima tokom pandemije koronavirusa i daljeg unapređenja sistema nastave i obrazovanja, dvanaest profesora sa univerziteta u Sjedinjenim Američkim Državama izvešće onlajn predavanja u okviru jednog od najsavremenijih master programa u Srbiji – Informacione tehnologije (Master 4.0) koji se realizuje na Univerzitetu u Kragujevcu. Studenti koji pohađaju studijski program Master informacionih tehnologija (Master 4.0.) biće u prilici da u časovima trajanja zabrane kretanja prate onlajn predavanja renomiranih profesora sa različitih univerziteta u Americi.

Dvanaest naučnika koji žive i rade u Americi, a koji su poreklom sa ovih prostora, izvešće nastavu iz oblasti informacionih tehnologija, čime će doprineti razvoju studenata na polju istraživanja i uspostavljanju novih oblika saradnje u budućnosti.

Inicijativa za pokretanje ovog oblika nastave potekla je od profesora koji su angažovani na studijskom programu Master informacionih tehnologija i koji su zahvaljujući svom višegodišnjem internacionalnom iskustvu omogućili da nastavu izvedu i njihove kolege sa američkih univerziteta.

Predmetni profesori angažovani na Programu, gostujući profesori iz Amerike i studenti konkretnim primerom su ukazali na to da nastava može da se odvija neometano u toku vanrednog stanja, ali i na to da se primenom nastave u onlajn formi, uz korišćenje savremene tehnologije, pružaju brojne mogućnosti za unapređenje sistema nastave i visokog obrazovanja.

Profesori sa američkih univerziteta koji će izvoditi nastavu su:

Zoran Đorđević, Harvard, Boston

Ivan Kuraj, Masačusetski tehnološki institut, Boston

Darko Marinov, Univerzitet države Ilinois, Urbana -Šempejn

Veljko Milutinović, Univerzitet države Indijana, Blumington

Rade Mihajlović, Univerzitet u Njujorku

Zoran Obradović , Templ, Filadelfija

Aleksandar Kavčić, Karnegi Melon Univerzitet, Pitsburg

Jakov Crnković, Državni univerzitet Njujorka, Univerzitet u Olbaniju

Emil Jovanov, Univerzitet u Alabami u Hantsvilu

Aleksandar Milenković , Univerzitet u Alabami u Hantsvilu

Borko Furt, Univerzitet Florida Atlantik

Naptali Riše, Internacionalni univerzitet Florida.

foto: Helloquence

Izazovi i prednosti online učenja

Pohađanje nastave na daljinu, već nedeljama unazad postalo je realnost širom planete. Zamena učionica i đačkih klupa virtuelnim učionicama i održavanje nastave putem online platformi predstavlja promenu i izazov kao za učenike, tako i za nastavnike. Ipak, da postoje i prednosti ovakvog učenja, svedoči Velimir Radlovački nastavnik informatike i informacionih komunikacionih tehnologija, programiranja i poslovne informatike u školskom centru ,,Nikola Tesla’’ u Vršcu.

Profesor Radlovački već dugi niz godina u nastavi koristi najnovije tehnologije, te ističe da nastava na daljinu u njegovoj školi protiče bez problema i da za većinu učenika ovakav vid učenja ne predstavlja nikakav problem, upravo zbog činjenice da su rođeni u vreme interneta i ne poznaju svet bez korišćenja pretraživača. “Učenici su odlično prihvatili ovakav vid nastave i zadovoljni su, vidim da se i kolege nastavnici prilagođavaju, formirane su grupe za sva odeljenja, časovi su ubeleženi u elektronskom dnevniku i za sada sve funkcioniše besprekorno”, ističe Radlovački. S druge strane on smatra da ovakav način učenja donosi i mnoge izazove, posebno za nastavnike, koji imaju više obaveza poput pripreme elektronskih materijala za čas, ali i praćenja i ocenjivanja aktivnosti učenika na daljinu. „Na sreću, IT kompanije su priskočile u pomoć, kako bi se ovi izazovi prevazišli, pa su primera radi na Microsoft platformi „Office 365 A1“ otvoreni nalozi za sve učenike i sve nastavnike u Srbiji”, rekao je nastavnik.

Pored programa na koje su se i učenici i nastavnici već navikli poput Word-a, Excel-a, PowerPoint-a i Onedrive-a, deo paketa Office 365 je i Microsoft Teams, koji pruža brojne mogućnosti krerianja nastave i komunikacije među nastavnicima i učenicima. “U okviru Teams-a, nastavnik može da zadaje zadatke, ocenjuje direktno u aplikaciji, da četuje i da pravi video konferencije sa učenicima. Postoji prostor za čuvanje fajlova, a platforma je dostupna sa bilo kog uređaja i internet pretraživača“ objašnjava Radlovački i dodaje da je u njegovoj školi u kojoj se dosta učenika obrazuje u okviru IT računarskih profila, izuzetno važno da učenicima budu dostupna sredstva koja će kasnije koristiti na radnom mestu.

Inače, Velimir Radlovački je i sam kreirao neke od besplatnih Microsoft online kurseva, koji su namenjeni stručnom usavršavanju nastavnika, a svojim kolegama poručuje da je siguran da će brzo prevazići poteškoće sa kojima se trenutno susreću i da će im ovakav vid nastave doneti brojne prednosti. Takođe predlaže im i da sami osmišljavaju aktivnosti koje će biti zanimljive njihovim učenicima, kako bi ih na taj način dodatno motivisali.

Onlajn Aprilske radionice 2020

Mesec april u kalendaru Centra za razvoj karijere i savetovanje studenata rezervisan je za program radionica za studente i diplomce Univerziteta u Kragujevcu pod nazivom Aprilske radionice. Program je koncipiran tako da učesnicima pruži relevantne informacije i prenese iskustva značajna za razvoj karijere, pružajući tako podršku razvoju znanja i veština koje će im biti od značaja kako tokom studija, tako i prilikom izlaska na tržište rada. Imajući u vidu situaciju sa kojom se Evropa i svet, a i naša zemlja, trenutno suočavaju, a u želji da tradiciju Aprilskih radionica ne prekinemo i da našim studentima i diplomcima pružimo priliku za sticanje novih znanja tokom perioda ostanka kod kuće.

Centar za razvoj karijere i savetovanje studenata Univerziteta u Kragujevcu, prvi put, ove godine, tradiocionalne Aprilske radionice za studente i diplomce organizuje onlajn, u periodu od 7. do 29. aprila 2020. godine. Ideja ovogodišnjeg programa pod sloganom #Ostani kod kuće , edukuj se onlajn je da studentima i diplomcima pružimo priliku za sticanje novih znanja tokom perioda sa kojom se Evropa i svet, a i naša zemlja, trenutno suočavaju. Ovogošnji program sastoji se od deset radionica, čije teme prate razvoj karijere studenata od perioda studiranja do izlaska na tržite rada, odnosno od veština akademskog pisanja i upravljanja vremenom, preko prijave za Erazmus+ stipendiju, do veština potrebnih za izlazak na tržište rada i pronalazak zaposlenja.

Gostujući predavači na ovogodišnjim Aprilskim radionicama će biti predstavnici agencije Balance Consulting Kragujevac, predstavnici HR službe FCA Srbija d.o.o. Kragujevac, Nina Nedeljković, voditelj Bravo radija, dr Biljana Vlašković Ilić, profesor FILUM-a, Danijela Nedić BiznisLink, Ivana Retas, motivacioni govornik i dugogodišnji novinar i predstavnici Razvojnog biznis centra Kragujevac.

Imlek i Direktna Banka donirali sredstva za nabavku potrebnih respiratora

Kompanija Imlek i Direktna Banka su se među prvima odazvale pozivu Vlade Republike Srbije i obezbedile sredstva za nabavku 10 respiratora potrebnih za lečenje pacijenata sa najtežim oblicima bolesti Covid-19. Respiratori, njih sedam koliko je obezbedila kompanija Imlek i tri koje je donirala Direkna Banka, biće raspoređeni u zdravstvene centre širom Srbije.

Predstavnici Imleka i Direktne Banke su ovom prilikom poručili da je društevno odgovorno poslovanje sastavni deo njihove poslovne kulture, kojom su obuhvaćeni svi zaposleni, korisnici i saradnici. Odgovornost Imleka ogleda se i u činjenici da je kompanija rasporedila zaposlene u proizvodnji za rad u smenama kako bi tržište uobičajeno snabdevala mlekom i mlečnim proizvodima, dok ostali zaposleni rade od svojih domova, a sve u cilju zaštite njihovog zdravlja, kao i zdravlja čitave zajednice.

Direktna Banka, i u vanrednim okolnostima pruža kontinuiranu podršku svim svojim klijentima i zaposlenima, preduzimajući maksimalne preventivne i higijenske mere u svojim poslovnim prostorijama, uz prilagođeno radno vreme ekspozitura i organizaciju rada od kuće. Banka je podržala Odluku Narodne banke Srbije sa ciljem sprovođenja privremenih mera za očuvanje stabilnosti finansijskog sistema, čime je njenim klijentima obezbedila mogućnost zastoja u otplati obaveza, dok je za sve korisnike sa navršenih 65 i više godina obezbedila olakšice u načinu preuzimanja njihovih penzija. U cilju prevencije i zaštite zdravlja, Direktna Banka sve svoje klijente na redovnoj bazi savetuje da u što većoj meri, a kada god je to za njih moguće, koriste digitalne servise, poput e-banking i m-banking aplikacija, platne kartice, kao i bankomate.