INTERVJU SA PROF. DR PETROM VESELINOVIĆEM
Portal Kragujevac online i Kragujevac.biz nastavljaju svoju praksu razgovora sa eminentnim stručnjacima našega kraja. Danas razgovaramo sa prof. dr Petrom Veselinovićem, dekanom Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu i predsednikom Društva ekonomista grada Kragujevca, jedinim članom Predsedništva Saveza ekonomista Srbije južno od Save i Dunava.
Čast nam je i zadovoljstvo što je profesor Veselinović našao vremena za ovaj intervju. Profesore Veselinoviću možete li nam reći nešto više o tome čime se bavi Društvo ekonomista grada Kragujevca i u kojoj meri učestvuje u rešavanju konkretnih ekonomskih problema u Šumadiji i Pomoravlju, kao i koje su poznate ličnosti vaši članovi?
Petar Veselinović: Najpre hvala što se interesujete za naš rad i delovanje. Društvo ekonomista grada Kragujevca osnovano je pre nešto više od dve godine, u februaru 2016. godine. poznato je da su ekonomska nauka i struka vrlo specifične, kako u teorijskom tako i u praktičnom delu, tako da Društvo ekonomista grada Kragujevca, kao član Saveza ekonomista Srbije, u svojoj misiji organizuje seminare, konferencije, okrugle stolove koji su, u najvećoj meri, usmereni prema temama koje su aktuelne u našem društvu. Izdvajam konferencije i okrugle stolove koji su imali za cilj da daju smernice kako podstaći preduzetništvo u Srbiji, na koji način i kako privući strane i domaće investicije kako na makroekonomskom, tako i na regionalnom nivou. Takođe, značajan deo rada Društva posvećen je evropskim integracijama naše zemlje. Tim povodom, u organizaciji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu i Evropskog pokreta u Srbiji, organizovan je okrugli sto na kome su, između ostalih, učešće uzeli novinar Miša Brkić i profesor Stanko Crnobrnja. Što se tiče narednog perioda, mogu Vam reći da imamo veoma ambiciozne planove. Krajem 2018. godine, organizovaćemo konferenciju sa međunarodnim učešćem, koja će biti posvećena jednoj od gorućih tema našeg društva, a to je privatizacija u sportu, odnosno fudbalu. Nadam se da ćemo, uz eminentne predavače i ljude iz struke, makar malo pomoći nosiocima ekonomske politike, da se na kvalitetan način posvete ovom problemu.
Društvo ekonomista grada Kragujevca danas broji oko 300 članova, među kojima su eminentni profesori Univerziteta, direktori banaka, osiguravajućih društava, stručni saradnici, službenici zaposleni u javnom sektoru grada Kragujevca, Poreskoj upravi i sl. Članstvo Društva ekonomista grada Kragujevca se stalno uvećava, ali taj kvantitet ima i svoj kvalitet, jer je bitno da se znanjem doprinese radu Društva a ne samo brojnošću.
Hvala. Evo sada da krenemo priču malo o Vama, o Vašem životu, odrastanju i školovanju.
Petar Veselinović: Rođen sam 4. januara, sada već davne 1969. godine, u Ćupriji. Osnovno i srednje obrazovanje, kao nosilac dve Vukove diplome, završio sam na teritoriji opštine Rekovac, gde sam živeo do studentskih dana. Bez obzira što sam, nakon odsluženja vojnog roka, svoj studentski ali i životni put, opredelio prema Kragujevcu, ja sam veoma vezan za svoj rodni kraj. Volim svoj radni kraj i vrlo često putujem tamo, s obzirom da je geografski blizu Kragujevcu, a opet, sa druge strane, van je gradske buke i urbanog načina života. Period proveden u rodnom kraju bio je najbezbrižniji period mog odrastanja i života. Veoma sam vezan za pitominu Šumadije, odnosno Levča. Često se sećam bezbrižnih dečijih igara, od ranog jutra, do kasne večeri. Fudbal je bio moja omiljena igra i njime sam se poluprofesionalno bavio od početka srednje škole pa sve do svoje četrdesete godine. To je, pored profesije kojom se bavim, bila i ostala moja najveća ljubav.
Kada se u Vama rodila želja da školovanje nastavite baš na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu?
Petar Veselinović: Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu upisao sam 1989. godine, nakon završene srednje Ekonomsko-komercijalne škole. Moram da priznam da je, u to vreme, bila veoma popularna ekonomija i da je postojala velika tražnja za poslovima ekonomske struke. Interesovala me je ekonomija jos kao srednjoškolca, a Ekonomski fakultet je bio samo logićan nastavak interesovanja u akademskim okvirima.
Da li ste odmah nakon diplomiranja radili u privredi ili ste odmah nastavili poslediplomske studije?
Petar Veselinović: To je vrlo zanimljivo pitanje, jer se vezuje za vrlo specifičan period u razvoju naše zemlje. Naime, ja sam diplomirao 1993. godine, u vreme najveće ekonomske krize i hiperinflacije koju pamti naša zemlja. Današnji mladi ljudi ne znaju kakav je to bio period i vreme. I bolje da ne znaju. Bio je to period kada su prosečne plate iznosilie oko 5 nemačkih maraka, jer je hiperinflacija “gutala” sve iznose zarada koje su bile iskazane u dinarima. Taj period je bio veoma destimulativan za pokretanje sopstvenog biznisa, a i za zaposlenje u nekoj ustanovi ili preduzeću. S obzirom da sam imao dovoljno dobar prosek da upišem poslediplomske studije, u jesen 1993. godine, ja sam ih i upisao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu. Uporedo sa usavršavanjem u struci, formirao sam i porodicu. Kada sam 1. septembra 1996. godine počeo da radim, kao asistent pripravnik na Fakultetu, moj životni put se promenio iz korena i na tom putu se i danas nalazim.
Kažite nam nesto više o nacinu studiranja u Vaše vreme i da li može da se uporedi sa današnjim vremenom? Koje su sličnosti, a koje razlike?
Petar Veselinović: ”Svako vreme nosi svoje breme”, kako ja to volim da kažem. Svako vreme ima svoje specifičnosti, ali moram da priznam da je studentski život, pre tridesetak godina, bio skromniji od studentskog života današnjih generacija. Danas je to brže i sofisticiranije, mnogo se brže živi i studira. Lakoća komunikacija i velike mogućnosti za usavršavanjem na inostranim fakultetima, bili su nezamislivi mojoj generaciji. Za vreme ratova i sankcija nije moglo da se putuje i usavršava, a i komunikacije su bile otežane. Međutim, to vreme je sa sobom nosilo druge lepote i čari koje jedan mladi čovek može da doživi studirajući. Uostalom, iz ovog sadašnjeg ugla i u godinama u kojima se nalazim, s ponosom kažem da je to bio najlepši period u mom životu.
Možete li nam nešto više reći o uslovima studiranja na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu danas?
Petar Veselinović: Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu danas je savremena visokoškolska institucija, akreditovana na sva tri nivoa studija: osnovne, master i doktorske studije. Svi zaposleni, nastavnici i saradnici, ali i nenastavno osoblje veoma se trude da uslove studiranja što više unaprede i prilagode studentima. Naravno, svi smo svesni da uvek može bolje. Zakon o visokom obrazovanju u fokus stavlja studenta, a tzv. Bolonjski proces koji on promoviše, omogućava da se sve aktivnosti studenata, tokom trajanja semestra, boduju, odnosno uzimaju u obzir prilikom formiranja konačne ocene. To je kvalitativni iskorak, jer traži što neposredniji kontakt profesora sa studentima, odnosno rad u manjim grupama. Svoje aktivnosti, na osnovnim akademskim studijama, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, ostvaruje kroz dva studijska programa i šest modula, koji prate savremene izazove u ekonomiji i menadžmentu. Što se tiče obrazovanja, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, konstantno podstiče svoje studente i na tzv. neformalne oblike obrazovanja. Pored raznih stručnih praksi i učenja stranih jezika, veoma su zastupljeni oblici vannastavnih aktivnosti koji se sprovode organizovanjem Ekonomijada, Menadžerijada, Apsloventskih večeri i sl. Danas na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu studira preko 3000 studenata, tu nastaju mnoge ljubavi i poznanstzva. Fakultet je riznica mladosti, nauke i svega onoga što je lepo u zivotu jednog mladog čoveka.
Možete li nam reći kako se Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, kao državna naučno obrazovna institicija, bori sa sve većom konkurencijom privatnih fakulteta? Sve je veća ponuda na trzištu fakulteta koje je lakše završiti i gde se tzv. expres diplome steču na sumnjiv način, preko noći.
Petar Veselinović: Ovo je odlično pitanje. Kada bi ja to pitanje nametnuo kolegama na Nastavno-naučnom veću, rekli bi da oni nama nisu konkurencija. Međutim svaki akreditovan fakuletet je konkurencija koja tera na “tržišnu utakmicu”. Svi smo mi, po Zakonu o visokom obrazovanju jednaki, osim po obliku finansiranja. Problem je samo što većina fakulteta u privatnom vlasništvu delimično zloupotrebljava ulogu konsultativnih centara i što u njima, pored izvodjenja nastave i kolokvijuma, izvode i mispite, pa čak se tu brane i diplomski radovi, a to je u suprotnosti sa Zakonom. Bez obzira na te anomalije, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu, sve takve fakultete tretira i doživljava kao konkurenciju, jer smo u istoj branši. Pored Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, na teritoriji Kragujevca i okoline, funkcioniše još 11 odeljenja i konsultativnih centara raznih fakulteta iz oblasti ekonomije i menadžmenta. Uz sva uvažavanja onoga što oni pružaju studentima, smatram da smo mi na Ekonomskom fakultetu, daleko ispred njih, u svakom pogledu i da je znanje koje naši studenti stiču neuporedivo veće i kvalitetnije.
Koji su tačno akreditovani studijski programi na osnovnim, master i doktorskim akademskim studijama?
Petar Veselinović: Kao što rekoh, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu je akreditovan za sva tri nivoa studija. Osnovne akademske studije izvode se na dva studijska programa: Ekonomija i Menadžment i poslovna ekonomija. Ta dva studijska programa, od druge godine studija, račvaju se dalje na šest veoma atraktivnih modula: Opšta ekonomija, Finansije, berze i bankarstvo, Marketing, Menadžment u hotelijerstvu i turizmu, Računovodstvo i poslovne finansije i Međunarodni menadžment. Na master nivou, pored postojećih studijskih programa i modula, otišli smo korak dalje akreditujući studijski program Finansijski menadžment u javnoj upravi. Doktorske studije se izvode na jednom studijskom programu (Ekonomija) i tri modula: Makroekonomija, Računovodstvo i poslovne finansije i Upravljanje poslovanjem.
Šta nam možete reći o međunarodnoj saradnji, pre svega, sa univerzitetima i fakultetima iz Evrope?
Petar Veselinović: Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu posebnu pažnju poklanja međunarodnoj saradnji. Nju posmatramo kako sa aspekta nastavnika i saradnika, tako i sa aspekta naših studenata. Intenzivan period međunarodne saradnje, na našem Fakultetu, započeo je pre petnaestak, godina kada je na mestu prodekana za međunarodnu saradnju bila prof. dr Zora Arsovski. Tada su napravljeni brojni međunarodni kontakti koji su, u međuvremenu, dobili i institucionalne forme potpisivanjem sporazuma o saradnji Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu sa Ekonomskim univerzitetom u Krakowu (Poljska), Univerzitetom u Žšovu (Poljska), Univerzitetom za ekonomiju i trgovinu iz Kijeva (Ukraina), Ekonomskim univerzitetom u Mesini (Italija), Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Zenici (BiH) i svim Ekonomskim fakultetima iz Republike Srpske (BiH). U planu je obnavljanje saradnje sa Univerzitetom Makedonija iz Soluna (Grčka), kao i uspostavljenje saradnje sa Univerzitetom Lomonosov iz Moskve (Rusija). U okviru Erazmus plus programa Evropske unije, odlično sarađujemo sa fakultetima iz Hrvatske, Albanije i Češke.
Na kojim međunarodnim projektima je trenutno uključen Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu?
Petar Veselinović: Ekonomski fakulet Univerziteta u Kragujevcu nažalost nije nosilac nijednog međunarodnog projekta, ali preko Univerziteta u Kragujevcu, čiji je punopravni član, učestvuje na brojnim medjunarodnim projektima, pre svega, iz korpusa Erazmus plus programa. Naši profesori, odnosno naučni radnici, veoma su aktivni u veoma kvalitetnim projektima medjunarodne sadržine i daju značajan doprinos afirmaciji Fakulteta izvan granica Republike Srbije. Na Ekonomskom fakuletu Univerziteta u Kragujevcu aktivan je i Centar za ekonomska istraživanja, koji vodi prof. dr Veljko Marinković.
Da li nam možete reći nešto više o radu tog Centra?
Petar Veselinović: Moja želja, kada sam pre godinu i po dana stupio na dužnost dekana Ekonomskog fakulteta, bila je da se obnovi rad Centra za ekonomska istraživanja kako bi se što više okrenuli prema tržištu, kada su u pitanju projekti namenjeni privredi. Prof. dr Veljko Marinković, kao nastavno-naučni radnik Fakulteta koji ima najveći broj objavljenih radova u prestižnim naučnim časopisima u svetu od svih zaposlenih, sam se nametnuo kao čovek koji može i zna da rukovodi ovim Centrom. U toku godinu dana od obnavljanja rada Centar za ekonomska istraživanja je ostvario veoma zapažene rezultate, donoseći Fakultetu projekte koji su direktan rezultat saradnje sa privredom, ali i sa ambasadama Sjedinjenih Američkih Država i Švajcarske. Određeni projekti koji se odnose na stručne konsultacije u oblasti izrade biznis planova, kao i edukacije profesora srednjih stručnih škola, takođe su bili u fokusu rada Centra za ekonomska istraživanja. U narednom periodu očekujem još zapaženije rezultate i implementaciju brojnih projekata u saradnji sa privredom Šumadijsko-pomoravskog okruga. Sve je jača saradnja Ekonomskog fakulteta sa bankama, osiguravajućim kompanijama i firmama iz realnog sektora.
Da li je to bila Vaša ideja?
Petar Veselinović: Ideja je proizašla iz objektivne potrebe da naši studenti, pored teorijskog znanja, naprave iskorak i u njegovoj praktičnoj primeni. Od trenutka kada sam postao dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu, ja sam samo pojačao napore u realizaciji te ideje. Saradnja sa privrednim i finansijskim sektorom predstavlja odličnu uvertiru za akreditaciju stručne prakse, koja nas čeka u narednom ciklusu akreditacije. Čvrsto stojim na stanovištu da je studentima neophodan određeni nivo praktičnog stručnog usavršavanja i, s tim u vezi, inicirao sam potpisivanje protokola o saradnji sa skoro svim poslovnim bankama i osiguravajućim kompanijama, ali i sa prepoznatljivim kompanijama u realnom sektoru, sa kojim postoje brojne mogućnosti za saradnju. To se naročito odnosi na kompaniju Milanović inženjering koja je iskazala interesovanje za studente Ekonomskog fakulteta. Značajan broj naših studenata je na stručnoj praksi dok mi radimo ovaj intervju.
Šta možete da poručite sadašnjim, ali i budućim studentima Ekonomskog fakuteta Univerziteta u Kragujevcu?
Petar Veselinović: Studentima koji su se već opredelili i studiraju na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Kragujevcu, želim dobro zdravlje i lične uspehe na svim poljima. Svakako, to se posebno odnosi na uspehe u procesu studiranja, odnosno sticanja znanja i veština tokom nastavnog procesa na Fakultetu. Svim studentima koji će, u tekućoj školskoj godini diplomirati, toplo preporučujem upisivanje master studija koje će ima na tržištu rada pružiti brojne šanse i mogućnosti za zaposlenje. Takođe, želim im da, uz studiranje, uživaju u svemu onome što im studentski život pruža. Srednjoškolcima, koji upravo završavaju svoje školske obaveze, toplo preporučujem da upišu prvoakreditovani držani fakultet iz oblasti ekonomije i menadžmenta, naš Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu. To je fakultet koji tekuće godine puni 58 godina uspešnog rada i postojanja i koji pruža kvalitetan nivo obrazovanja i edukacije. Sa više od 9200 diplomiranih studenata koje je, u toku svog postanka iznedrio, Ekonomski fakultet Univerziteta u Kragujevcu nametnuo se kao referentna visokoškolska institucija u Republici Srbiji i pravo je mesto za ulazak u svet akademskih gradjana.
Za kraj nam recite koji je Vaš ključni moto u životu?
Petar Veselinović: Moja poruka, odnosno životni moto je da uvek “gvozdeno” verujem u sebe i ono što radim, a to preporučujem i svim mladim ljudima koji ulaze u svet odraslih. Svako ko veruje u sebe i ono sto radi, pre ili kasnije, uživaće u plodovima svoga rada i postići će uspeh. Naravno, pod uslovom da uloži maksimalne napore u postizanju tog cilja.
Hvala Vam puno na našem današnjem razgovoru i izdvojenom vremenu. Želimo Vam puno sreće i uspeha u budućem životu i radu.
Petar Veselinović: Hvala i Vama na iskazanom interesovanmju prema meni kao pojedincu i instituciji koju predstavljam i na čijem se čelu nalazim. Želim i ja Vama puno uspeha u aktivnostima koje Vas očekuju u narednom periodu.
Poziv na izložbu u NLB Galeriji
SUPER SREDA 4. JULA U BIOSKOPU CINEPLEXX KRAGUJEVAC PLAZA
Uživajte u omiljenim pokretnim slikama na velikom platnu, jer bioskop Cineplexx Kragujevac Plaza u sredu 4. jula otvara svoja vrata posetiocima sjajnom dobrodošlicom! Snižena cena karte od 200 dinara za sve projekcije i rashlađene sale bioskopa Cineplexx Kragujevac Plaza, učiniće početak ovog leta nezaboravnim!
Posebna usluga PKS za mikro, mala i srednja preduzeća
UZ PODRŠKU STRUČNIH SAVETNIKA LAKŠE DO SREDSTAVA. Nedostatak finansijskih sredstava jedna je od najvećih prepreka za pokretanje ili unapređenje biznisa i razvoj preduzeća. Između ostalog, razlog za to je i činjenica, da privrednici često nisu obavešteni o izvorima finansiranja koji su im na raspolaganju, kao i o adekvatnim načinima prijave i dokumentaciji potrebnoj za apliciranje za ta sredstva. Kako bi se prevazišla ova prepreka, Privredna komora Srbije razvila je posebnu uslugu podrške mikro, malih i srednjih preduzeća (MMSP).
Mreža od 40 savetnika pri Privrednoj komori Srbije na raspolaganju je svim privrednicima iz ovog sektora u Srbiji, a podrzumeva stručne savete i pomoć u pripremi za podnošenje prijava za sredstva koja su dostupna kroz brojne nacionalne i internacionalne programe. Pored pripreme i razrade kvalitetnih poslovnih planova, koji su potrebni za apliciranje za kredite kod poslovnih banaka i sredstva kod fondova, mreža savetnika pruža podršku u procesu planiranja i održivog upravljanja glavnim aspektima poslovanja MMSP.
Time se privrednicima otvara mogućnost šireg i strateškog uvida, analize, planiranja i upravljanja sopstvenim poslovanjem. Ovu aktivnost Privredne komore Srbije podržala je Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ, u okviru projekta Nemačko-srpske razvojne saradnje, Razvoj privatnog sektora u Srbiji (PSD). Svi savetnici koji čine mrežu za podršku MMSP sektoru, uspešno su završili obuku koju je realizovala konsultantska kuća Glenfiled i stručno su osposobljeni za pružanje ove usluge.
Podrška miko, malim i srednjim preduzećima u pristupu sredstvima, dostupna je u svih 17 regionalnih privrednih komora širom Srbije. Kontakt podaci o savetnicima nalaze se na sajtu Privredne komore Srbije.
Agency Report 2018. – Analiza poslovanja agencija za 2017.
Kaktus 2018 – Festival Integrisanih Komunikacija
Šansa za razvijanje startap biznisa, Delta pomaže
Danas je u Kragujevcu, u prostoru KG Coworking , predstavljen Delta Biznis Inkubator, Deltin program za podršku razvoju startap ideja u oblasti logistike, distribucije, poljoprivrede i nekretnina. „Delta Holding se već 27 godina uspešno bavi stvaranjem i razvijanjem kompanija. Naš slogan je „Creating business“ i želimo da našu poslovnu filozofiju kroz ovaj program predstavimo društvu i omogućimo im da uz našu pomoć stvaraju i razvijaju svoj startap. Imamo sve resurse koji su neophodni za razvoj startapa, a ono što želimo je da pronađemo izvanredne timove, sa fantastičnim idejama iz naših oblasti poslovanja i da im pomognemo da svoj startap lansiraju ka uspehu. Naša želja je da doprinesemo razvoju preduzetništva u Srbiji i da investiramo u dobre biznis ideje“, rekla je Monika Pejčić, menadžer projekta Delta Biznis Inkubator.
Zainteresovani timovi mogu da se prijave na sajtu www.deltabiznisinkubator.rs do 15. juna.Timovi koje prođu proces selekcije i uđu u Delta Biznis Inkubator tokom tri meseca razvijaće i graditi svoju ideju uz Deltinu pomoć, podršku i resurse. To znači da će imati na raspolaganju biznis konsultanta, mentora, mrežu kontakta i finansijska sredstva za početni razvoj startapa.
Ovaj program predstavlja se i u drugim gradovima Srbije. Više informacija o konkursu i prijavu možete naći na sajtu www.deltabiznisinkubator.rs i na zvaničnoj Fejsbuk stranici programa.
Izvrsni menadžer Marketing Koncept grupe, Stefan Svičević KOncept, pozvan je od strane organizacije da prisustvuje 7. juna od 15 časova prezentaciji programa Biznis Inkubatora u kragujevačkom Kg Coworking prostoru. On je potvrdio novinarima Intervjuera da je pored poziva formalno registrovan kao učesnik i predstavio je globalni koncept na platformi Concept.International
Ovim programom Delta želi da podrži razvoj preduzetništva u Srbiji i da podstakne one koji su na početku realizacije svojih startap ideja.
Predstavljanje programa održaće se još u:
Vranju 5. jun 15 h Narodni muzej Vranje https://pr.fo/2Iln4s4
Nišu 6. jun, 17 h Deli https://pr.fo/2Isb5oF
Kragujevcu 7. jun 15 h KG Coworking https://pr.fo/2L6E8zF
Čačak 8. jun 15 h Naučno tehnološki park https://pr.fo/2smkpnM
Novom Sadu 11. jun 17 h Poslovni inkubator https://pr.fo/2IpvDxX
Kikindi 12. jun 15 h Mokrin House https://pr.fo/2IKsxYQ
Kruševcu 13. jun 15 h Biznis inkubator https://pr.fo/2KsqMwv
Registrujte se! #vremejesad
Koordinatorka Kancelarije za mlade Marija Đoković za Intervjuer
Mlada Anastasia Engelhardt, foto žurnalistikinja iz Moskve, razgovarala je sa koordinatorkom kragujevačke Kancelarije za mlade Marijom Đoković. Kordinatorka je u Kancelariji rekla Zdravo Anastasiji i nastavila za Intervjuer:
Koordinatorka sam Kancelarije za mlade Kragujevac. Po zanimanju sam master ekonomista. Rođena sam u Kragujevcu i to davne 1982.godine ☺☺☺ Uživam u klasičnoj muzici i euroblok čokoladici, šetnjni po prirodi, obožavam planine i tišinu, radujem se kada čujem šum mora ili reke. Ono što me uvek obraduje jeste miris dobre knjige i Knjaževsko srpskog teatra (ima Teatar taj neki svoj miris, poseban, koji me svaki put razveseli) a pozorište jednostavno obožavam. Posvećena radu sa mladima i za mlade.
Kada si prvi put saznala o Kancelariji za mlade?
Za Kancelariju sam prvi put čula u periodu i kada je osnovana.
Kada je nastala Kancelarija za mlade i čime se bavi?
Kancelarija za mlade grada Kragujevca osnovana je 2010. godine i deo je Gradske uprave za vanprivredne delatnosti. Cilj rada Kancelarije za mlade Kragujevac je da poveća učešće mladih u društvenom životu zajednice kroz razne aktivnosti i programa doprinese poboljšanju kvaliteta života mladih.
Za koje poslove je zadužena Kancelarija za mlade?
Kancelarija za mlade je servis koji podršku incijativama mladih, pokreće i sprovodi aktivnosti iz Lokalnog akcionog plana, kao i aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje položaja mladih u društvu, doprinosi aktivnom učešću mladih u procesu donošenja odluka, kao i saradnji sa svim sektorima i institucijama Grada koje u nadležnosti rada imaju mlade. Njena uloga je da obezbedi mladima okruženje u kome mogu da sprovedu čitav niz svojih aktivnosti. Sarađuje, pruža podršku udruženjima koja se bave mladima, kao i koodinira između udruženja i institucija. Komunicira sa mladima, podstiče i motiviše omladinsko organizovanje, obezbeđuje sprovođenje LAPa, inicira i učestvuje u izradi lokalne omladinske politike, obezbeđuje prostor, tehničku podršku za realizaciju aktivnosti i programa pokrenutih od strane mladih. Mladi mogu da koriste prostor Kancelarije za mlade i Omladinskog kluba besplatno, na raspolaganju im je sva tehnička podrška kao i internet, razna literatura, društvene igre i drugo.
Kancelarija za mlade je sprovela brojne aktivnosti i programe tokom prethodne godine i na koji način su uticali na omladinu u Kragujevcu?
Da! Prethodna godina je bila vrlo aktivna, sproveli smo brojne programe i aktivnosti. Mladi su pohađali čitav niz naših radionica: od radionica za učenje stranih jezika – učili smo španski, nemački, engleski i francuski jezik, preko raznih obuka za pisanje projekata, obuka i tribina iz oblasti preduzeništva, zdravlja i zdravih stilova života, preko aktivnosti u okviru programa „Leto u gradu za decu i mlade“ koji obuhvata besplatne škole plivanja, vaterpola, košarke, edukativnih i kreativnih radionica, učili smo znakovni jezik, upoznali smo bolje svoj grad kroz saradnju sa Gradskom turističkom organizacijom, imali smo i otvaranje Omladinskog kluba čijem otvaranju su prisustvovali pored gradonačelnika, pomoćnika gradonačelnika za unapređenje položaja mladih i ministar omladine i sporta Vanja Udovičić kao i pomoćnica ministra za omladinu Snežana Klašnja, naravno uz prisustvo predstavnika udruženja i mladi, obeležili smo i Dan mladih, održali edukativne tribine „Vozi bezbedno – biraj život“ i „Igraj se bezbedno – petarde i vatromet nisu igračke“, i sproveli još čitav niz obuka i radionica.
Kancelarija za mlade svaku godinu sprovodi program „Leto u gradu“, kakv je program za ovu godinu?
Da, to je već nešto što bi mogli da kažemo već tradicionalno. Program „Leto u gradu za decu i mlade 2018.“ je u pripremi. Ono što mogu reći jeste da će kao i prethodnih godina biti organizovane škole plivanja, vaterpola, košarke i još novih sportova kojih nismo imali prethodnih godina, zatim radionice za učenje stranih jezika za sada sigurno će biti španski i ruski jezik, biće i kreativnih radionica i još puno toga. U narednom periodu imaćemo kompletan program koji će biti objavljen kako na sajtu grada, našem sajtu, društvenim mrežama tako i na svim ostalim portalima, medijima i drugo.
Prema Zakonu o mladima, mladi su od 15 do 30 godina. Šta za tebe znači mladost?
Mladost – moglo bi se reći da je to prvo veliko poglavlje jedne knjige koja se zove život. Ona je prelepa, vesela, razdragana. Mladi su sadašnjosti i budućnost društva i pokretačka snaga. Bitno je prepoznati potencijal i značaj mladih jer aktivni mladi doprinose razvoju društva jer su upravo u tom dobu puni energije i entuzijazma, potrebno je samo stvoriti uslove i pustiti ih da se iskažu i dokažu. Kao što i piše u Nacionalnoj strategiji za mlade „Mladi znaju, mogu, umeju i hoće“ – e to je upravo mladost!
Učestvovala si u mnogim manifestacijama, prošla kroz brojne obuke, šta znači neformalno obrazovanje za mlade u Srbiji, koliko je važno?
Mnogo je važno i bitno! Formalno obrazovanje podrazumeva brojne procese koji se odvijaju unutar formalno – obazovnog sistema, hijerarhijski koji u ishodu ima sticanje određene diplome i određenih zvanja, predstavlja učenje u formalnom sistemu zakonski regulisanom. Ovakav sistem ne zadovoljava potrebe pojedinaca ili zajednice za dodatnim učenjem, mimo formalnih okvira. Usled ubrzanog razvoja nauke, tehnike, ekonomskih i socijalnih promena nastalo je neformalno obrazovanje. Neformalno obrazovanje je bitna i neophodna dopuna formalnom obrazovanju. Ovakav vid obrazovanja pruža priliku da steknemo neka nova znanja i veštine koja nismo mogli da razvijemo u formalnom sistemu ili pak da unapredimo postojeće.
UNESKO neformalno obrazovanje definiše kao organizovanu edukativnu aktivnost koja ima za svrhu da zadovolji potrebe korisnika ali i ciljeve učenja. Ono se dešava van sistema formalnog obrazovanja i komplementarno mu je. Prednost jeu tome što je učesnik u centru i odnos između učesnika i trenera je interaktivan pa i ravnopravan, program je fleksibilan i prilagodljiv grupi ili pojedincu. Da bi se shvatio značaj neformalnog obrazova neophodno je uspostavljanje saradnje između organizacija koje se bave neformalnim obrazovanjem, institucija, škola i to je ono što Kancelarija za mlade uspešno sprovodi. Sve aktivnosti koje se odnose na neformalno obrazovanje sprovodimo zajedno sa organizacijama a usaradnji sa srednjim školama, fakultetima, mladima koji nisu u sistemu obrazovanja, mladima nezaposlenima. Ono što svi zajedno zagovaramo jeste celoživotno učenje, rad na sebi, usavršavanje.
Ako bi se vratila u svoju 20.godinu, šta bi promenila?
Uh…..ne znam! Verovatno mnogo toga a možda i ništa. Čovek se menja sa godinama, sazreva, svašta nešto se dogodi…promene su dobre i treba ih prihvatati.
foto: Anastasia Engelhardt | Koordinatorka, Marija Đoković, u kragujevačkoj Kancelariji za mlade
NLB Galerija
NLB Galerija je otvorena još 29. juna 2017. godine izložbom slika „Moć cveća“ slovenačke slikarke Majde Zorko. U prisustvu predstavnika diplomatskog kora, umetnika, privrednika i novinara, otvorena je umetnička galerija u atrijumu centrale NLB Banke, čime je kulturna ponuda Novog Beograda postala bogatija za još jedan prostor u kome „stanuje umetnost“. Ideja NLB Banke je da ovaj prostor postane mesto okupljanja za ljude koji žive od umetnosti i onih koji umetnost poštuju.
Na Novom Beogradu otvorena je ove godine druga izložba u okviru projekta Figurae Feminae koji su pokrenule Kuća umetnika Pigmalion i NLB banka u okviru kojeg predstavljaju pet umetnica: Katarinu Nedeljković, Anđelu Micić, Kristinu Pirković, Ivanu Živić i Đerđi Ačaji. Član izvršnog odbora NLB banke, Vlastimir Vuković, istakao je značaj NLB galerije koji se ogleda kako u proširenju kulturnog sadržaja i ponude u glavnom gradu Srbije tako i u podršci koju pruža mladim, perspektivnim umetnicima.
Istaknuti lokalni vodič na Google globalnom projektu Local Guides i izvrsni menadžer Marketing Concept grupe, Stefan Svičević, posetio je 21. maja 2018. NLB galeriju i uradio recenziju. Sa svojim skromnim doprinosom i dolaskom želeo sam da podržim projekat izjavio je Svičević za Intervjuer.
Četiri i po miliona evra za preduzetnike, mikro i mala preduzeća kroz novi program za lokalni razvoj – EU PRO
Evropska unija (EU) je opredelila 4,5 miliona evra za podršku preduzetnicima i preduzetnicama i mikro i malim preduzećima, najavljeno je danas u Aranđelovcu prilikom zvaničnog predstavljanja novog programa EU za lokalni razvoj – EU PRO, koji ima za cilj da doprinese sveukupnom privrednom i društvenom razvoju 99 lokalnih samouprava[1] u Regionu Šumadije i zapadne Srbije i Regionu južne i istočne Srbije. Javni poziv koji je objavio EU PRO za podršku mikro i malim preduzećima otvoren je do 6. jula 2018. godine, a pravo učešća imaju preduzetnici i preduzetnice, mikro i mala preduzeća registrovana u 99 opština i gradova uključenih u program, koja se bave proizvodnjom ili pružaju IT usluge, a osnovana su između 1. januara 2013. i 31. decembra 2017. godine.
Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović je na predstavljanju programa EU PRO rekla da Srbija kao zemlja kandidat godišnje dobija oko 200 miliona evra bespovratne pomoći i dodala da su evrointegracije spoljnopolitička orijentacija Srbije, koje su zemlji dale stabilnost, donela nove investicije, bolji imidž, a samim tim i uticaj u međunarodnim odnosima, studentske programe, brojne donacije, razvojnu pomoć, te IPA fondove.
„Očekujem da i vi kao predstavnici opština radite na pripremi dobrih projekata, ali da i promovišete i podižete vidljivost u vašim lokalnim samouprava koliko smo zaista novca dobili od EU“, navela je ministarka Joksimović i dodala da lokalni ekonomski razvoj znači i pomoć za osnivanje malih i srednjih preduzeća, kao i podršku već osnovanim kroz nabavku opreme.
Pozivajući lokalne samouprave i predstavnike malog biznisa da aktivno učestvuju u realizaciji programa EU PRO, šef Delegacije EU, ambasador Sem Fabrici je rekao da će se kroz ovaj program koji obuhvata 99 od 174 lokalne samoprave u Srbiji ulagati u infrastrukturu i doprineti unapređenju ukupnog poslovnog okruženja i konkurentnosti lokalne privrede.
„Mikro i mala preduzeća su osnova evropske i srpske ekonomije, imaju vodeću ulogu u otvaranju novih radnih mesta i ostvarivanju privrednog rasta, i poziv koji smo danas objavili vredan 4,5 miliona evra namenjen je upravo njima kako bi unapredili svoje poslovanje, ali i bili društveno odgovorni prema svojim zajednicama“, rekao je šef Delegacije EU.
Ambasador Fabrici je podsetio da je Evropska unija prvi trgovinski partner Srbije, te da je u prethodne tri godine, izvoz iz Srbije utrostručen, trgovinska razmena je 64 odsto, a 78 odsto stranih investicija dolazi iz EU, ističući da je u proteklih 10 godina EU uložila u Srbiji tri milijarde evra bespovratne pomoći.
„Kroz realizaciju projekata, lokalne samouprave će imati priliku da unaprede znanja i veštine koja će im koristiti pri sprovođenju budućih projekata koje finansiraju donatori, prvenstveno Evropska unija“, rekao je Grem Tindal, menadžer programa EU PRO, ističući da jačanje lokalnih samouprava predstavlja važan segment ukupnog ekonomskog razvoja zemlje.
Pozdravljajući prisutne, predsednik opštine, Bojan Radović je naveo da će Aranđelovac pratiti prilike koje se pojavljuju kroz program EU PRO i pripremati predloge projekata. „Iako je konkurencija jaka, mi ćemo se takmičiti. Program treba da podigne konkurentnost opština, a mi želimo da budemo konkurentni, pa i kad se takmičimo“, rekao je Radović.
Predstavljanju programa EU PRO prisustvovali su predstavnici 99 lokalnih samouprava, kao i predstavnici zemalja EU, među njima i ambasadori Mađarske, Poljske, Austrije, Belgije, Hrvatske, Kipra, Nemačke, Slovačke, Rumunije, Italije u Srbiji.
Oni su imali priliku da u Aranđelovcu posete Sajam EU projekata na kome je predstavljen deo dosadašnje podrške Evropske unije Srbiji kao i aktivnosti koje sprovode Ministarstvo za evropske integracije, Evropska investiciona banka i EU Info centar. Predstavljeni su uspešni primeri podrške preduzetništvu, malim i srednjim preduzećima, koji su realizovani kroz različite EU programe kao što je COSME, programe koje realizuje Privredna komora Srbije – Erasmus Program za mlade preduzetnike, Horizont 2020, Evropska mreža preduzetništva, zatim projekti Fonda za inovacionu delatnost i nedavno završenog programa Evropski PROGRES.
Aktivnosti EU PRO-a, programa koji doprinosi ravnomernijem društveno-ekonomskom razvoju Srbije, Evropska unija podržava sa ukupno 25 miliona evra. Program ima za cilj da doprinese povećanju konkurentnosti mikro i malih preduzeća, poboljšanju poslovnog okruženja i unapređenju socijalne kohezije u 99 jedinica lokalne samouprave, u dva regiona: Regionu Šumadije i zapadne Srbije i Regionu južne i istočne Srbije. Aktivnosti na terenu sprovodi Kancelarija Ujedinjenih nacija za projektne usluge (UNOPS).
Komunikacijska industrija koja ne komunicira
Svega 8% agencija u Srbiji redovno, makar jednom nedeljno, komunicira svoje aktivnosti u medijima, pokazalo je najnovije istraživanje koje je sprovela Marketing mreža, u saradnji sa agencijom za istraživanje Smart+ Research. Jednom mesečno komunicira 25% agencija, ali ipak velika većina ispitanika, njih 67%, reklo je da svoje aktivnosti neredovno komunicira ili gotovo nikada.
Kada su u pitanju mediji koje agencije preferiraju za komunikaciju svojih aktivnosti, 58% ispitanika reklo je da objavljuje pomenute informacije na svom veb sajtu ili društvenim mrežama, dok njih 20% prednost daju digitalnim medijima i portalima. Ispitanici su naveli, da u najvećem broju slučaja, u ime agencije u javnosti istupa direktor ili vlasnik (41%), kreativni direktori (19%), direktori sektora (17%) ili PR direktori (14%).
Na pitanje da li vaša agencija sarađuje sa drugim istim ili sličnim agencijama, čak 77% ispitanika odgovorilo je potvrdno. Agencije najčešće sarađuju na zajedničkim projektima za klijente, ali i tenderima (53%), dok svega 11% razvija stručnu saradnju u oblasti razmene znanja i iskustva. Pomenutu saradnju između agencija, ispitanici su ocenili kao dobru (63%), osrednju (24%), a samo 12% kao odličnu. Pored toga, čak 41% ispitanika navelo je da se privatno ne druže sa kolegama iz drugih agencija.
Na pitanje – da li ste u poslednjih godinu dana uradili nešto u cilju unapređenja struke, više od polovine ispitanika je odgovorilo sa ne (52%), ali zato 77% ispitanika smatra da je veoma važno da zajedno radimo na razvoju industrije i tržišta.
Istraživanje je sprovedeno online na uzorku od oko 300 profesionalaca, a ispitanici su stručnjaci iz oblasti marketinga i odnosa sa javnošću, zaposleni u agencijama.
Igor Dobrosavljević i WVP Fund Management a.d. – Investiranje je postalo izuzetno pristupačno danas
Predstavljamo Vam jedinstveni intervju u kome je govorio Igor Truca Dobrosavljević posrednik WVP FUND MANAGEMNT A.D. i ovlašćeni zastupnik WVP A.D. za zastupanje u osiguranju, licenca NBS broj 804.
Čast nam je da danas sedi sa nama jedan od najperspektivnijih mladih ljudi u Srbiji u oblasti osiguranja i investicionih fondova.
Koja je razlika između štednje i investicije? Šta su to WVP fondovi?
Pre bilo kakve priče o fondovima treba znati šta je to investitor. Investior je ulagač kapitala koji razmišlja dugoročno, a ne kratkoročno. Citirao bih reči jednog od najvećih investitora današnjice Worena Bafeta. Mi kupujemo da bismo smo zadržali, a ne da bismo prodali. Cilj investitora je da kupi što jeftinije i da sačeka da vrednost investicija poraste, usput uzimajući dividendu. Investiranje je postalo izuzetno pristiupačno danas i sve se može raditi on-line, tako da je dostupno za svakoga ko ima pristup internetu uz to da trgovina može da se obavlja 24 časa.
Da li investiranje građana Srbije preko društva za upravljanje investicionim fondovima može da zaživi u Srbiji?
Ljudi poistovećuju investiranje novca na berzu sa rizikom. Investiranje u akcije samo jedne kompanije je rizik. Ako investitor odluči da investira samo u jednu kompaniju može da napravi dobar prinos, ali njegova investicija moze da trpi i drastičan gubitak. Nikako ne investirati samo u jednu kompaniju to ću pomenuti više puta. Većina ljudi u današnje vreme će reći da bi investirali u kompanije kao sto su COCA COLA, APPLE ili GOOGLE. Akcije ovih firmi su dobre, ali čak i one mogu pasti ako se investira samo u jednu kompaniju. Zato se klijentima uvek savetuje da prave diversifikaciju rizika, tačnije disperziju ulaganja u što više kompanija kako bi rizik sveli na minimum. Upravo iz tog razloga se i registruju društva za upravljanje investicionim fondovima.
Šta su to društva za upravljanje investicionim fondovima i zašto se ona registruju?
Društvo za upravljenje investocionim fondovima je privredno društvo koje organizuje, osniva i upravlja investicionim fondovima, u skladu sa Zakonom o investicionim fondovima i podzakonskim aktima. Društva su namenjena građanima velikim i malim ulagačima koji na taj način mogu preko određenog fonda sa kojim društvo upravlja da investiraju u najjače svetske kompanije.
Šta je to otvoreni investicioni fond?
Otvoreni investicioni fond je institucija kolektivnog investiranja, koja nema status pravnog lica i koja funkcioniše na principu prikupljanja novčanih sredstava putem izdavanja investicionih jedinica i otkupa investicionih jedinica na zahtev člana fonda. Prikupljena novčana sredstva se ulažu u različite vrste imovine sa ciljem ostvarenja prihoda i smanjenja rizika ulaganja. Sredstva fonda su odvojena od sredstava društva za upravljanje fondom. Imovina fonda je u vlasništvu članova fonda. Članovi fonda imaju pravo na srazmeran deo prinosa od ulaganja, kao i da u bilo kom trenutku podnesu zahtev za otkup investicionih jedinica. Investicioni cilj fonda je postizanje adekvatnog prinosa, odnosno rasta vrednosti investicione jedinice, putem profesionalnog upravljanja imovinom fonda. Prospekt fonda predstavlja javnu ponudu i poziv za kupovinu investicionih jedinica otvorenog investicionog fonda. U prospektu su navedene informacije neophodne za donošenje odluke o ulaganju u Fond.
Osvrt na poslednji 10 godina na berzama Svedoci smo bili poslednjih 10 godina da su cene na berzama bile u stalnom porastu. Od 2008 i velikog pada vrednosti na berzama pa do 2018. godine berze su konstano rasle, sa malim predahom 2011. godine, kada je bila kraća IT kriza na svetskom tržištu. Dakle, nakon toliko godiona rasta, moralo je da dođe do predaha, i staloženja tržišta. Tome smo svedoci danas. Ipak, da li je 2008. godina uticala na svetsko tržište kapitala? I jeste i nije. Ukoliko gledamo velike investitore koji su imali uložen novac 2007. godine, i koji nisu prodali svoje akcije, danas imaju zaradu od preko 70%. I to uprkos padu na berzama 2008 i do 50%! Jednostavno, dugoročna strategija je ključ uspeha! A ukoliko zamislimo stav investitora u toku 2008., da oni kupuju kada cene padaju, jasno nam je da je prinos bio i viši od 70%. Za investiciju koju su napravili krajem 2008. godine, kada su cene bile najniže, do 2018. rast je iznosio 100%!
Da li tu vidite najveću šansu da se ljudima koji već imaju u bankama finansijska sredstva ponudi da budu potencijalni klijenti fonda?
Što se tiče trzišta mislim da se imamo veliku šansu. Imate zvaničan podatak kada se 2002 godine vršila konverzija iz marke na evro velika količina novca od fizičkih lica je bila u bankama i u slamaricama gde je prema nekim statistikama bilo vise desetina milijardi maraka a sada imate oko 9,4 milijarde evra oročene štednje fizičkih lica u bankama. Stediše danas oročavaju sredstva u bankama gde imaju kamatnu stopu 0,5% a da pritom plaćaju 15% porez na dobit. Primer: 10000 evra na godinu dana donosi dobit od 50 evra i na to se plati porez 7,5 evra (neto dobit 42,5 evra na godinu dana). Investiranje u kvalitetne fondove na duži vremenski period jasno pokazuje da su prinosi od 5% do 10% godišnje pritom investirate u najjače svetske kompanije kao sto su Boeing Co, Bayer AG, Daimler AG, Adidas, Apple, Visa Inc., BMW AG, Coca-Cola, Deutsche Post AG, Uni Credit S.p.A, Alibaba, Pfizer Inc., Raiffeisen Bank International, Sberbank of Russia, PJSC Lukoil, Loreal SA, Samsung Electronics Co. Ltd.
Šta su motivi za investiranje Vaših klijenata?
Pre svega je bitno ko je klijent, čime se bavi, da li ima porodicu, decu, koje je starosne dobi. Uglavnom motivi za štednju i investiranje su finansijska sigurnost porodice, fondovi za školovanje dece, finansijska sigurnost u starosti (penzija), štednja u dogovarajuću dobit (oročenje), zaštita porodice u slučaju neočekivanih događaja (životno osiguranje). Danas na tržištu imamo mnogo instrumenata međutim najvanžije za ulagače je likvidnost njihovog kapitala, zar ne? Tako je, slažem se u potpunosti što se tiče likvidnosti. Samo moramo razumeti da je investicija jedno, a čuvanje novca je drugo. Da se ne ponavljam oko oročenja novca kod banaka i kamatnih stopa koje su mizerne vi imate i onu drugu stranu medalje a to je sta ako se razroče sredstva pre isteka ugovorenog roka – gubite pravo na kamatu. Sa druge strane ako pričamo o dobrovoljnim penzijskim fondovima klijenti ne mogu podići svoja sredstva pre 53 ili 58 godina starosti. Kod otvorenih investicionih fondova zakonski najkasnije u roku od 5 dana od podnošenja zahteva za prodaju investicionih jedinica se može podići novac međutim moje iskustvo sa klijentima pokazuje da u roku od 24 do 48 časova klijent dobija sredstva na račun. Klijent prosto želi da povuče svoja sredstva u bilo kom trentuktu i njemu novac mora biti isplaćen naravno koliko u tom trenutku vrede ivesticione jedinice. To je veliki benefit u odnosu na životno osiguranje, penzione fondove i u odnosu na oročenu štednju kod banaka. Klijentu je novac dostupan u bilo kom trenutku kod otvorenog investicionog fonda.
Osiguravajuće kuće su prisutne na tržistu Srbije, ali se čini da još uvek svest o prozvodima osiguranja nije zaživela u punoj meri. Kakvo je Vaše mišljenje na tu temu?
„To je tačno. Tvrdim da je velika greška osiguravajućih kompanija u tome što vrše eksploataciju ljudi. Prime čoveka na mesec, dva, tri ili pet daju mu norme uz targete i pritiske šefa taj čovek sutra odustane. On ima negativno iskustvo sa osiguranjem pre svega sa tom osiguravajućom kompanijom. Osiguravajuća kuća dobije tri, četri, pet klijenata koji odlaskom tog agenta prestaju da sarađuju. Kakav je opstanak tih osiguravajućih kuća ako im agenti odlaze posle tri meseca.
Mi kao zastupnici sa druge strane imamo četri osiguravača (Wiener, Grawe, Merkur, Uniqa). U odnosu na konkurenciju mi smo jači, jer zastupamo četiri osiguravajuće kuće. Na sve gore navedeno imamo još prednosti i benefita u odnosu na konkurenciju:
1. KLASIČNO OSIGURANJE
2. INVESTICIONI FONDOVI
3. MOJ AKTIVNI KAPITAL
Šta je to MOJ AKTIVNI KAPITAL?
Moj aktivni kapital je osiguranje života koje predstavlja jedinstvenu kombinaciju osiguranja i ulaganja u investicione fondove. Izaberite aktivno investiranje, dopunska osiguranja i vreme trajanja Vašeg ugovora. Moj aktivni kapital pripada kategoriji unit linked proizvoda. Pruža mogućnost ostvarivanja većeg prinosa kroz ulaganje u investicione fondove, ali obezbeđuje i pokriće za slučaj smrti kroz garantovanu osiguranu sumu.
WIENER STADTISCHE I WVP FUND MANAGEMENT A.D. SU NAPRAVILI SAVRSEN BALANS IZMEDJU INVESTIRANJA, ZASTITE I SIGURNOSTI. Kako klijentu mogu postati članovi otvorenog investicionog fonda ili klasičnog osiguranja ili programa Moj aktivni kapital? Investitori mogu postati članovi otvorenih investicionih fondova kojima upravlja WVP FUND MANAGEMENT AD BEOGRAD svakog radnog dana od 09 – 17 časova preko posrednika u ovo slučaju stojim svim klijentima na raspolaganju. Da bi klijent zaključio životno, neživotno osiguranje ili pak možda Moj aktivni kapital takođe stojim na raspolaganju preko e-mail adrese igor.wvp.finance@gmail.com ili igor.dobrosavljevic@wvp.rs .
Kako Vaš privatan život usklađujete sa profesionalnim i gde je tu balans u strasti?
Pa vidite ovako strast je po meni bitna reč. (SMEH) pitajte moju devojku (SMEH) Svoj posao radim sa velikom strašću i odgovornošću pritom imam veliki potfolio klijenata. Do klijenata dolazim ili oni do mene dolaze po preporuci. Verujem da se dobar glas čuje daleko, ali i loš još dalje. Već više od tri godine radim profesionalno na obostrano zadovoljstvo. Meni klijenti veruju i imam zaista mnogo posla. Imam veliku podrški svoje lepše polovine. Koliko sam u WVP osiguranju toliko sam i u vezi. To je vrhunska podrška devojke i moje porodice koji su takođe moji klijenti 🙂
Imam kontakte i klijente širom Srbije: Kikinda, Novi Sad, Zrenjanin, Užice, Kruševac, Kosovaska Mitorvica, Tutin, Beograd, Kragujevac, čak i državljani Kolumbije i Grčke koji imaju prebivalište u Srbij, a želeli su polise pravili su ih u Srbiji a to je opet preporuka i veliki uspeh.
Pitanje Kako se borite sa stresom jer je ovo stresan posao i da li se bavite sportom?
Tenis je moja strast. Nisam profesinalac, ali igram redovno na TK RADO u Kragujevcu kada imam vremena, jer je jako ljubazno osoblje tog centra. Kada igram neki sport, ostavljam srce na terenu. Plivanje je takodje jako dobar sport za zdravlje. Sport sam zapostavio malo, ali definitivno tvrdim da može sve da se uklopi kako privatno tako i poslovno.
Hvala vam najlepše na ovom razgovoru cilj nam je između ostalo da Vašim primerom motivišemo druge da mogu biti podjednako uspešni u životu i na poslu.