Na kafi sa predsednikom Udruženja pisaca Kragujevca
Udruženje pisaca Kragujevca postoji od davne 1953. godine kada su ga formirali 9. oktobra Ivan Studen (umetnički pseudonim književnika Svetolika Stanišića), Božana Božić i Mila Nikolić. Imao sam veliku počast da se upoznam sa sadašnjim predsednikom Udruženja Radenkom Bjelanovićem od koga dobih mesto među književnim gromadama ne samo Šumadije već i cele nam voljene zemlje Srbije.
Pesniku za života ne daju ni jedan stan, a kad umre i celu ulicu, aforizam je sa kojim započinjem razgovor u poseti Udruženju pisaca Kragujevca koje se sada nalazi u prostoru od 11 kvadrata u ulici Karađorđeva 17/44 (Tržni centar, sprat i kancelarija na samome vrhu). Kako reče Petar Petrović Njegoš Ko na brdo ak` imalo stoji više vidi no onaj pod brdom. Tako je i bilo.
Povod za razgovor sa predsednikom Udruženja, Radenkom Bjelanovićem profesorom ruskog jezika i književnosti koji je u penziji i jednim od osnivača Književne zajednice Kragujevca, su nagrade koje ga motivišu da ostane na čelu književne lađe ploveći ovim nemirnim morem moderne kulture srpskog jezika.
Prepoznatljiv po Antologiji savremene dijalektske poezije, Radenko Bjelanović dobitnik je nagrada Ravaničanin za životno delo i Blagodarje za poseban doprinos književnosti koje mu je dodeljeno u Beogradu od Udruženja književnika Srbije.
Pesnik i pisac rođen 11. januara 1947. godine rodom je iz sela Velika ispod Čakora u Crnoj Gori. Iz zbirke pesama posvećene rodnom kraju i zavičaju Bjelanović majstorski sa kratkim stihom, zlatnom rečju, počasti me narativno svojim Blagodarjem (Zbirka pesama Velika, pesma Blagodarje Radenka Bjelanovića):
U Potkraju
Blagodarju
Lugovi se
Talasaju
Kulo neba
Vatro živa
Runo zlatno
Od prediva
Oprele te
Ruke hitre
Gorskih
Vila
Sa krševa.
Poezija mu je prevođena na više stranih jezika. Bavi se i književnom kritikom. Bio je urednik za poeziju i priču u kragujevačkom nedeljnikku Svetlost. Posebno su mu drage nagrade ranije dodeljene kao što su: Vojislav Brković (za zbirku pesama Velika), Druga nagrada Đura Jakšić, nagrada za utemeljenje srpskog jezika Svitak iz Požege, Stefan Daskal za antologiju.
Iako je u penziji i dalje prevodi sa ruskog na srpski jezik i obratno (Moja Srpska Antologija, Vladimir Aleksandrovič Babošin, Sankt Peterburg – Beograd 2018. godine; Prizrene Stari, Lela Marković, Književno društvo Kosova i Metohije Beograd 2012. goine; Zemlja u ružičastoj dolini, Jurslan Bolatov član Udruženja pisaca i novinara Rusije).
Nešto novije od prevoda sa srpskog na ruski je knjiga pod nazivom S’ključem, bez ključa od Borislava Bora Čejovića, izdavač Panuvis Svet knjige 2020. Beograd, koja će biti štampana 2020. godine u Sankt Peterburgu (4700 primeraka) i u Srbiji (300 primeraka).
Radenko Bjelanović, zastupljen je u više antologija i zbornika: Kletva 1999. sastavljena od Mome Dimića iz Udruženja Književnika Srbije, 70 i 7 pesnika Antologija poezija od Mileta Nedeljkovića (izdavač Književna zajednica Vuk Karadžić Beograd). Objavio je knjige: Dodir leta (sa S. Vlahovićem i M. Petrovićem – Jedinstvo, Priština, 1971), Crnom vodom (Književni klub “Katarina Bogdanović”, Kragujevac, 2001), Sjutra dolazi Periša (Komovi, Andrijevica, 2005), Ćilan (Književni klub “Katarina Bogdanović”, Kragujevac, 2007), Maglenik (Književni klub “Katarina Bogdanović”, Kragujevac, 2009), Velika (Nevladino udruženje VELIČKA KAPETANIJA, AP Print, Podgorica, 2015).
Udruženje pisaca Kragujevca sa predsednikom Radenkom Bjelanovićem učestvovalo je i organizovalo uz podršku brojne književne večeri, manifestacje i promocije poput: književne manifestacije „Pismo Ćirilovo“ održane na platou manastira Sveti Dimitrije u Bajčetini 2018. godine, Druge Đurđevdanske pesničke susrete u okviru Sajma knjiga i grafike 2018. godine, održane promocije proznih pisaca UPK i prijatelja Udruženja na Šumadija sajmu, tradicionalnih pesničkih susreta “PESMOM PROTIV BOMBI” u biblioteci Vuk Karadžić Kragujevac i ostalog što ćete imati prilike da detaljnije pogledate na internet prezentaciji Udruženja.
Pravi dan za razgovor, stihove, poeziju uz kafu sa književnom veličinom i gospodinom Radenkom Bjelanovićem kome sam u znak zahvalnosti posvetio pesmu iz neobjavljene knjige Grad na 7 brda pod nazivom Kalemdan:
Zlatnim perom sa krunom carskom, mastionicom i tačkom krasnom;
Svakim novim danom, sve više i više lepo nam se piše.
Optimizam kroz otvorene prozore ulazi polako,
tek onako da reč moju prenese sa divotom (divit);
Kad osoblje kvalitetnu kafu uz osmeh donese,
gost kasnije iz prijatnog ambijenta lepe utiske ponese.
Stefan Koncept
Mina Plus otvorila novi do sada najveći showroom rasvete i elektro opreme
Kompanija Mina Plus otvorila je novi i do sada najveći showroom rasvete i električnog materijala u Kragujevcu kao i ovom delu Srbije. Sada naši sugrađani mogu da nađu sve na jednom mestu od rasvete do kompletnog eletkro materijala.
Mina Plus je porodična kompanija sa dugom tradicijom koja uvek na prvo mesto stavlja kupca, bio on neko ko kupuje led sijalicu ili predstavnik kompanije koja uzima veće količine elektro materijala, u Mina Plus-u nema razlike, usluga je uvek za sve na visokom nivou. Pred usluge tu je odmah zatim i velika ponuda koja je sa većim objektom sada i najveća u gradu, sa povoljnim cenama čini sinergiju koja sve kupce uvek vraća nazad u Mina plus centar. U Kragujevcu već duže se čeka otvaranje jednog velikog i modernog showroom-a rasvete i elektro materijala gde se može na jednom mestu sve kupiti, otvaranjem nove radnje Mina Plus naš grad to konačno ima. Naša novinarska ekipa bila je na otvaranju gde smo još jednom videli ljubaznost koja krasi njihov radni kolektiv. Jedan od najpoznatih električara kod nas Nidža koga smo imali prilike da upoznamo na otvaranju nam je kratko rekao “ jednom kada postanete klijent Mine plus to se ne menja više”.
Kupci u radnji su od ljudi koji kupuju rasvetu za novu kuću, preko profi ektričara do renomiranih kompanija, ali svima je jedno zajedničko jednom kada postanu klijenti Mine plus svi se rado vrate da opet budu kupci. Posetite i Vi novu radnju i showroom Mine Plus u ulici Save Kovačevića 24 a , radno vreme 08 – 19 h, posetioce očekuje moderan i veliki izbor novih proizvoda elektoroinstalacione opreme i rasvete.
Produžen konkurs za letnju školu filma za mlade u Srbiji
Konkurs za besplatne letnje kampove društveno – angažovanog dokumentarnog filma za mlade iz cele Srbije, produžen je do 17. jula!
Filmski kampovi realizuju se kroz projekat Naše razlike su naša snaga u periodu od 9. do 23. avgusta na Divčibarama, a namenjeni su mladima od 15 od 26. Organizator, Slobodna Zona Junior, poziva mlade iz svih krajeva zemlje, a naročito pripadnike nacionalnih manjina da se prijave na konkurs i provedu kreativno leto sa profesionalcima iz sveta filma od kojih će imati priliku da nauče osnove produkcije, snimanja, režije, montaže, pisanja scenarija, kao i da analiziraju film i koriste arhivsku građu, a jedna od tema radionica biće i film u online okruženju, odnosno na društvenim mrežama.
Prvi dvonedeljni deo kampa biće realizovan u avgustu paralelno za dve starosne grupe, mlađu od 15 do 19 godina i stariju od 20 do 26, dok će drugi sedmodnevni deo biti održan u januaru 2021. Program je namenjen mladima koji filmskim jezikom i estetikom žele da istraže i prikažu aktuelna društvena pitanja i probleme kroz kreiranja angažovanog filma. Kampovi dokumentarnog filma deo su šireg projekta Naše razlike su naša snaga čiji je cilj da kreira prostor za interkulturni dijalog među mladima iz različitih etničkih zajednica, te da ih kroz proces neformalnog učenja i kreativnog stvaranja podstakne da neguju i promovišu poštovanje kulturne raznolikosti, tolerancije i razumevanja. Kroz razmenu ideja i saznanja, u kontaktu sa stručnjacima iz različitih polja filmske prakse, aktivistima za ljudska prava, akterima u socijalnoj i kulturnoj politici, polaznici će se upoznati ne samo sa zanatskim aspektom kreiranja dokumentarnog filma, već će spoznati i promišljati širi kontekst u kome njihovi filmovi tek treba da nastanu. Izabrano polaznici će imati priliku i da snime dokumentarne kratkometražne filmove koji će biti prikazani na jesen 2021. godine na Filmskom festivalu Slobodna zona, ali i na 60 posebno organizovanih projekcija u 40 mesta širom Srbije.
Ovi filmski događaji biće upriličeni kao deo šire kampanje za podizanje svesti o važnosti negovanja kulturne raznolikosti i multikulturalizma. Svi zainteresovani kandidati i kandidatkinje treba da najkasnije do 17. jula u ponoć popune prijavni formular na sajtu freezonebelgrade.org u kome će između ostalog priložiti i svoju kratku ideju za dokumentarni film. Ukupno 30 mladih autora i autorki najzanimljivijih ideja za dokumentarni film biće izabrani da budu polaznici kampova.
Učešće u programu je besplatno, a sve troškove prevoza, smeštaja, hrane i radnih materijala snose organizatori. Za vreme trajanja kampa angažovanog dokumentarnog filma Slobodne Zone Junior biće poštovani aktuelni saveti i propisi nadležnih institucija o zaštiti i prevenciji od virusa kovid-19. Tokom trajanja radionica, učesnici, predavači i organizatori imaće obezbeđena sredstva za dezinfekciju ruku, zaštitne maske i rukavice. U slučaju da do početka realizacije kampa dođe do širenja epidemije i zabrane okupljanja, sve pristigle prijave učesnika će biti važeće i organizatori kampa će pronaći alternativni termin ili rešenje za realizaciju istog.
Program Slobodna zona Junior uspostavljen je 2006. godine sa namerom da se u Srbiji pokrenu razgovori i prošire znanja o aktuelnim društvenim i političkim temama iz celog sveta, te da se putem primene angažovanih filmova u obrazovanju doprinese razvoju kritičkog razmišljanja kod mladih ljudi, povećanju medijske pismenosti, tolerancije, te razbijanju predrasuda i stereotipa.
Projekat Naše razlike su naša snaga, sprovodi Fond B92 kroz program Slobodna Zona Junior uz finansijsku podršku Evropske unije u okviru programa Podrška civilnom društvu Delegacije Evropske unije u Republici Srbiji, a sufinansiran je iz budžeta Republike Srbije – Kancelarije za saradnju sa civilnim društvom.
KAKVA PRAVA IMA POTROŠAČ U SRBIJI?
Potrošač u Srbiji prava najčešće ima samo na papiru, a da bi se to promenilo, potrebne su izmene zakona i funkcionalnija rešenja. Istraživanje Centra za evropske politike (CEP) pokazuje da je deset godina od donošenja prvog Zakona o zaštiti potrošača, koji je u skladu sa evropskim pravilima, potrebno da Srbija preispita postojeći model. Iako sličan nemačkom, na ovom prostoru ispostavlja se neefikasan zbog tromosti pravosudnog sistema.
“Veliki trgovci uspostavljaju komunikacioni zid prema potrošačima, stavljaju iste tipske odgovore, njima se uvek na isti način odbijaju reklamacije. Bukvalno im se stavlja do znanja da su potpuno nebitni, da ne mogu ništa da urade i šta god oni pisali i pričali, koje god dokaze isticali, to im neće biti prihvaćeno. Onda se oni obrate nama, pa onda mi pišemo, a neretko nam se dešava da čak i nama koji smo potrošačko udruženje odgovore drsko, pa čak pokušavaju i nas da obmanjuju za nešto gde smo mi stručni da kažemo da nešto nije u redu”, priča Jovan Ristić, iz udruženja potrošača “Efektiva”.
Ristićevo iskustvo dalje govori da ako prodavcu zapretite tužbom – odgovor se može sumirati jednom rečenicom: “Samo napred – tuži me!” S druge strane, pravda je na sudu skoro nedostižna, a troškovi spora često višestruko veći od vrednosti kupljenog proizvoda. Potencijalna rešenja Dušan Protić, programski menadžer u CEP, nudi tri moguća rešenja za nepravdu koju doživljavaju potrošači. “Jedan takav pravac je jačanje ili proširenje nadležnosti postojeće Komisije za zaštitu konkurencij. Drugi pravac razmišljanja jeste vezan za problem teškoća u sudskom postupku, na neki način jačanja vansudskog rešavanja sporova. Naš predlog je osnivanje potrošačke arbitraže. Treći pravac koji takođe predlažemo je možda najzanimljiviji i smatramo da bi popunio tu prazninu između situacije kad se obraćate trgovcu i sudu. To bi bio potrošački ombudsman. Protić je, gostujući na televiziji N1, objasnio kako kupci ostvaruju prava u Srbiji, desetak godina nakon što je počelo usklađivanje zakona sa onima koji su na snazi u Evropi.
“Zakonodavstvo je u najvećoj meri usklađeno sa svojim pravnim uzorom iz Evropske unije. Znači, takozvana materijalna pravila su u najvećoj meri usklađena. Naravno, bilo je nekog progresa u međuvremenu na planu u EU, nismo baš sve pristigli ali je stanje na pravnom, zakonodavnom planu zadovoljavajuće i to su i ocene evropske komisije. Naravno, kao što to obično biva, u praksi nije baš tako, taj problem oživotvorenja pravila zaštite potrošača se javlja često. Mi u okviru radne grupe za poglavlje 28, to je zaštita prava potrošača, u okviru nacionalnog konventa u Evropskoj uniji kojim predsedava Centar za evropske politike i ja lično kao koordinator, upravo ta pitanja razmatramo u razgovoru sa predstavnicima potrošačkih organizacija i brojne su primedbe. Najčešće se svode na to da su pravila dobra, ona postoje, međutim u praksi nema dovoljno primene i nema dovoljno sankcionisanja njihovih povreda.”
“Pravila su dobra – naravno, uvek ima prostora za dalji napredak – međutim, ono što nama trenutno nedostaje jeste dobar procesni institucijalni put za ostvarivanje tih prava”, zaključio je Protić.
Milion evra privatnim preduzetnicima u sektoru turizma u istočnoj Srbiji
„#EUzaTebe – EU za kulturno nasleđe i turizam“ dodeljuje milion evra privatnim preduzetnicima u sektoru turizma u istočnoj Srbiji.
Projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ danas je objavio konkurs za dodelu bespovratnih sredstava u cilju ublažavanja ekonomskih posledica nastalih zbog pandemije COVID-19 u sektoru turizma, sa ukupnim budžetom od milion evra. Projekat „EU za kulturno nasleđe i turizam“ finansira Evropska unija, sufinansira nemačko Savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH. Projekat je usmeren je na razvoj turizma kao značajnog privrednog potencijala za podsticanje ekonomskog razvoja istočne Srbije i Donjeg Podunavlja.
GIZ će održati dve info sesije u petak 03.07.2020. od 18 časova i u ponedeljak 06.07.2020. od 13 časova, na kojima će pored predstavljanja programa i procedura, potencijalni podnosioci projekata imati mogućnost da postave pitanja i dobiju pojašnjenja o detaljima poziva.
Info sesije biće organizovane onlajn i moći će da im se pristupi putem linka (Petak,Ponedeljak) ili facebook stranice (https://www.facebook.com/EUzaTebe/). Konkursna dokumentacija dostupna je na (http://eu-za-kulturno-nasledje.euinfo.rs/hitne- anti-covid-mere/)
Pravo učešća na konkursu čiji je cilj pomoć privatnim preduzetnicima da prevaziđu posledice izazvane COVID 19 pandemijom u sektoru turizma imaju potencijalni korisnici sa teritorija sledećih gradova i opština: Boljevac, Bor, Golubac, Kladovo, Knjaževac, Majdanpek, Negotin, Požarevac, Smederevo, Sokobanja, Veliko Gradište i Zaječar.
Glavni ciljevi pružanja bespovratne pomoći usmereni su na:
Unapređenje bezbednosnih i higijenskih standarda objekata i usluga koje se
nude turistima
Modernizaciju smeštajnih i ugostiteljskih objekata, objekata za degustaciju, info punktova, suvenirnica i drugih turističkih sadržaja. To obuhvata, mada ne isključivo, troškove za sledeće aktivnosti: o Renoviranje/ adaptacija/ proširenje/ unapređenje kvaliteta objekata, uključujući nabavku neophodne opreme (nameštaj, kuhinjske aparate itd.) o Infrastruktura malog obima i oprema za postojeće ili nove aktivnosti u ponudi podnosioca zahteva, kao što su biciklizam, vožnja kajakom, nabavka šatora, sportske opreme, itd.
Uvođenje novih turističkih proizvoda i usluga
Uvođenje novih prodajnih kanala
Promotivne aktivnosti
Podnosioci zahteva za bespovratnu pomoć mogu biti:
1. fizička lica koja pružaju usluge smeštaja,
2. registrovana poljoprivredna gazdinstva,
3. mikro i mala preduzeća (do 50 zaposlenih).
Za dodelu bespovratnih sredstava mogu konkurisati preduzetnici iz sledećih 12
gradova i opština:
Boljevac
Bor
Golubac
Kladovo
Knjaževac
Majdanpek
Negotin
Požarevac
Smederevo
Sokobanja
Veliko Gradište
Zaječar.
foto: Kreativno pero
Uspon digitalnih profesionalaca
Da li ste znali da 9 od 10 organizacija širom Velike Britanije nemaju digitalne veštine *? Kakva je situacija u Srbiji?
Digitalne razlike u veštinama već su dugogodišnji izazov za preduzeća, a nedavna pandemija Covid-19 dovela je te nedostatke u fokus. Stoga kompanije prepoznaju potrebu da se kratkoročno i dugoročno prilagode kako bi preživele u današnjoj stalno promenjivoj poslovnoj klimi.
Otvoreni Univerzitet / GRAĐEVINA 10, Milton Keines / SDC UK
Generalni direktor Concept International-a, Stefan Svičević Koncept II, pridružiće se timu eksperata na ekskluzivnom vebinaru kako bi saznao na koji način je Otvoreni Univerzitet pomogao preduzećima širom Velike Britanije da primene fleksibilno učenje za nastavak razvoja digitalnih veština. Međunarodni menadžer, Stefan Svičević Koncept, aktivno već učestvuje na konferencijama širom Sveta što pratimo na globalnoj pratformi Međunarodni Koncept.
Evo samo nekoliko oblasti koje će vebinar pokrivati:
Činjenice i nalazi vodećih u digitalnom dobu i premošćavanja digitalne podele
Kako Otvoreni Univerzitet može pomoći u uticaju Covid-19
Studije slučaja iz stvarnog života o tome kako se preduzeća u Velikoj Britaniji nose
Prednosti edukacije
Mogućnosti za saradnju sa Otvorenim Univerzitetom.
Vebinar će se održati u sredu, 22. jula između 10: 00-11: 00h.
Dva rumunska modela među deset najprodavanijih u Evropi, Golf više nije prvi
Prodaja automobila u EU smanjena je u maju za 57% u odnosu na isti mesec prošle godine. Ukupan pad prodaje automobila u Evropskoj uniji u periodu januar-maj 2020. iznosi 43%, pokazuju podaci koje je objavio JATO Dynamics. Isti izvor navodi da je najprodavaniji automobil u maju bio Renault Clio, sa 16.028 isporučenih vozila u 27 zemalja EU.
Na drugom mestu je bio Golf sa 13.125 prodatih primeraka, a treći Peugeot 208 sa 10.977 isporučenih automobila.
Četvrti na listi najprodavanijih automobila u maju je Dacia Sandero (10.651 primerak), a peti Renault Captur (10.047). Među prvih deset su još: VW T-Roc (9.727), Opel Corsa (9.451), Dacia Duster (9.041), Citroen C3 (8.712) i VW Tiguan (8.689).
Renault Zoe EV (Foto: Renault promo)
Listu najtraženijih električnih automobila u EU u maju predvodi Renault Zoe (3.679 vozila), a slede električni VW Golf (2.474) i Tesla Model 3 (2.178).
Kada je reč o hibridnim modelima, na prva tri mesta po prodaji su Toyotini modeli Corolla, C-HR i RAV4. Najtraženija tri “plug-in” hibrida su Ford Kuga, BMW X3 i VW Passat.
Poslovnica Supernove otvorena u Kragujevcu
U Kragujevcu je otvorena poslovnica Supernove u ulici Kralja Petra I 22 u kojoj će stanovnici grada i okoline moći da se upoznaju sa ponudom ovog kablovskog operatora – super stabilnim i brzim internetom, jedinstvenom TV ponudom, kao i uslugama fiksne telefonije uz lak prenos broja. Pored poslovnice, još jedna super vest za Kragujevčane – Supernova je postala generalni sponzor kluba američkog fudbala Wild Boars, tako da će popularni „Veprovi“, osvajači čak devet pehara šampiona Srbije, u predstojećoj sezoni nositi naziv – Supernova Kragujevac Wild Boars.
„Ulaganjem u sport, Supernova ulaže i u razvoj lokalne zajednice, a sponzorstvom gradskog kluba, najtrofejnijeg srpskog tima u američkom fudbalu, pružili smo podršku našim dragim Kragujevčanima. Zadovoljstvo korisnika za nas je prioritet, tako da smo dolaskom u Kragujevac značajno investirali u unapređenje čitave mreže sa ciljem poboljšanja kvaliteta naših servisa. Tako smo obezbedili veoma bogatu TV ponudu sa više od 260 kanala, kao i super brzi internet i kvalitetnu telefoniju.d Sa ponosom bih istakao da je Supernova već prisutna u domaćinstvima širom Srbije sa više od 300.000 zadovoljnih korisnika, a u narednom periodu nastavićemo sa daljim širenjem“, izjavila je Ivana Bajović, PR menadžer Supernove.
Otvaranju poslovnice prisustvovali su i članovi kluba američkog fudbala „Wild Boars“ na opštu radost Kragujevčana koji su među prvima došli da izaberu paket usluga po svojoj meri. Uz Supernovu svaki korisnik može da računa na brz, pouzdan i neograničen internet, besplatne minute u okviru fiksne telefonije, ali i obogaćenu TV ponudu u kojoj se od skoro nalaze kanali poput muzičko-zabavnog K1, TV DR koji se bavi zdravstvenim temama, dva dečija – Dexy TV-a i Kazbuke, Toxic-a sa popularnom muzikom, ali i Balkan Trip-a sa živopisnim putopisima iz čitavog regiona.
Dodatna pogodnost je i mesečna nadoknada od samo 1 dinar tokom prvih 6 meseci, a svim novim korisnicima omogućeno je da uz paket dobiju i televizor na 24 rate po ceni od 599 dinara mesečno. Supernova poslovnica u Kragujevcu otvorena je od ponedeljka do petka od 8 do 20 časova, kao i subotom od 9 do 14 časova, a više informacija o ponudi Supernove u svakom trenutku je dostupno pozivom na broj 19911 i na zvaničnoj internet stranici www.mojasupernova.rs.
Učenici Prve kragujevačke gimnazije osvojili 2. mesto na Geo challenge takmičenju
GEO CHALLENGE je onlajn nacionalno takmičenje koje je otvoreno za sve učenike srednjih škola u Srbiji, a odnosi se na vizualizaciju podataka i predloge mera za unapređenje koje su preduzentički orijentisane. Organizator ovog takmičenja je kompanija „HERE“ sa sedištem u Amsterdamu, zajedno sa Regionalnim centrom za talente Beograd II.
Takmičenje je uključilo preko 800 učesnika. Ekipa učenika Prve kragujevačke gimnazije, u sastavu Aleksandar Đorđević, Luka Bogdanović, Stefan Gligorijević, Bogoljub Ilić i Luka Virijević, osvojila je II mesto, sa zadatkom na temu „Održivi razvoj Pomoravskog okruga“. U okviru ovog zadatka izneli su svoje ideje i moguća rešenja ekonomskih problema Pomoravskog okruga, u vidu predavanja, koje je održano u prostorijama Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu.
Naši učenici izrazili su želju da u narednom periodu, u saradnji sa Ekonomskim fakultetom, nastave da se bave svojim istraživanjima, idejama i znanjem, koje su stekli tokom ovog takmičenja.
Kredibilni, transparentni i mirni izbori u Srbiji su ključni na putu evrointegracija
U zajedničkoj izjavi Tanja Fajon (S&D, SI) i Vladimir Bilčík (EPP, SK), posrednici u međustranačkom dijalogu o unapređenju izbornih uslova u Srbiji, održali su poslednju rundu inkluzivnih konsultacija sa svim ključnim akterima uoči izbora zakazanih za 21. jun 2020. i istakli njihov poziv za kredibilne, transparentne i mirne izbore. “U nedelju 21. juna 2020. Srbija će biti jedna od prvih zemalja u Evropi koja će održati parlamentarne i lokalne izbore u ograničenim uslovima zbog pandemije COVID-19.
Pored obezbeđivanja kredibilnih, transparentnih i mirnih izbora, takođe pozivamo sve učesnike da poštuju zdravstvene i bezbednosne mere koje će se primenjivati na dan izbora. Integritet izbornog procesa zavisi od potpunog poštovanja osnovnih demokratskih principa gde građani mogu slobodno da izraze svoju volju ubacivanjem svog glasačkog listića u glasačku kutiju u mirnom okruženju bez ikakvog pritiska ili zastrašivanja. Nadamo se da će rezultati tačno odražavati demokratsko nadmetanje u kome će uslovi biti jednaki za sve učesnike. U tom smislu pozivamo nadležne institucije i medije da pruže objektivne, transparentne i nepristrasne usluge u skladu sa zakonima i propisima.
Takođe pozivamo sve organe odgovorne za izbore da budu proaktivni i da obezbede punu primenu obaveza preuzetih tokom međustranačkog dijaloga sa Skupštinom Srbije posredstvom Evropskog parlamenta o izbornim uslovima. Međutim, žao nam je što i pored naših napora uslovi nisu bili dovoljni za jedan deo opozicije koja je odlučila da bojkotuje izbore. Mi ćemo nastaviti i dalje da ulažemo napore u pronalaženju dodirnih tačaka za sve strane. Iako je COVID-19 sprečio Evropski parlament da pošalje posmatrače izbora, mi nastavljamo da pažljivo pratimo razvoj događaja i u mislima ćemo biti sa građanima Srbije kad budu izražavali svoje demokratske aspiracije na biralištima.
Pozdravljamo Specijalnu misiju za ocenu izbora koju je formirala OEBS-ova Kancelarija za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u ovim teškim okolnostima, koja, pored posmatrača izbora u Srbiji, ima izuzetno važnu ulogu u praćenju i izveštavanju pre, tokom i posle izbornog dana. Evropska unija je partner Srbije broj jedan i većina građana Srbije je za evropske integracije svoje zemlje. Stoga se nadamo da su građani imali prilike da čuju sve političke partije, uključujući i one nove proevropske političke programe i agende koje će približiti zemlju članstvu u EU. Takođe se nadamo da će te proevropske političke agende naći svoje mesto u novom sazivu Skupštine i da će imati uticaja na ubrzanje neophodnih reformi koje su aktuelne u Srbiji.
Evropski parlament je spreman da radi sa svim političkim strankama koje su posvećene obezbeđivanju demokratske i proevropske budućnosti, koju građani Srbije priželjkuju. S tim ciljem i dalje ćemo biti posvećeni radu sa novim sazivom Skupštine Srbije i drugoj fazi međustranačkog dijaloga posredstvom EP.” Pozadina U martu 2012. EU je odobrila Srbiji status kandidata i zemlja od 2014. vodi pregovore za punopravno članstvo. U oktobru 2019. Evropski parlament je pokrenuo međustranački dijalog sa Skupštinom u cilju poboljšanja izbornih uslova i rešavanja nerešenih pitanja koja su motivisala deo opozicije da proglasi bojkot. COVID-19 kriza je iznedrila preokupacije o sve većem broju dezinformacija koje su usmerene na podrivanje podrške koju je EU pružala Srbiji tokom pandemije.
Obeležen Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi
U čast rođenja nobelovca, Karla Landsteinera, pronalazača krvnih grupa, i ove godine 14. juna, širom sveta obeležen je Svetski dan dobrovoljnih davalaca krvi.
Tom prilikom je iskazana zahvalnost, neplaćenim davaocima krvi za sve darovane doze krvi i za podizanje svesti o potrebi redovnog davanja krvi, sa ciljem da se za svakog pojedinca ali i zajednicu u slučaju potrebe obezbedi sigurna, kvalitetna krv i krvni produkti. Kragujevac je već godinama, u vrhu republike Srbije po broju davanja na 100 stanovnika.
Crveni krst Kragujevca upućuje iskrene čestitke svim davaocima krvi i zahvaljuje im se na iskazanoj humanosti, solidarnosti i svakoj poklonjenoj kapi krvi, kojom su spašeni mnogi životi.
Izvučen Džoker, 16 miliona dinara ide u Kragujevac
U 46. kolu igre na sreću „Loto“ izvučen je Džoker u vrednosti od 16.353.624 dinara, a srećni listić uplaćen je u Kragujevcu. „Sedmica“ u vrednosti od 550.000 evra nije izvučena.
„Šesticu“ u iznosu od po 360.775,00 dinara osvojilo je šest igrača, a „Loto+“ nije izvučen. Dobitni Džoker broj je: 826101. U igri na sreću „Loto“ izvučeni su brojevi: 8, 14, 19, 22, 26, 27, 29. Očekivana „Loto“ premija u narednom 47. kolu je 600.000 evra.
foto: MConcept group